Vlada republike SrbijeVlada Republike Srbije

Jezici

Obeležen Međunarodni dan borbe protiv nasilјa nad ženama

Objavljeno 26.11.2018.

stop_nasilju - ilustracijaPotpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović 24. novembra je saopštio da je od početka godine zbog nasilja u porodici izrečeno ukupno 23.118 hitnih mera, od čega 7.000 privremenog udaljenja počinioca iz stana.

Stefanović je na konferenciji povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, koji se obeležava 25. novembra, naveo da je Zakon o sprečavanju nasilja u porodici omogućio da se u kratkom roku reaguje i pomogne žrtvama.

Zahvaljujući ovom zakonu, obučeno je više od 900 policajaca, dok je još 450 njih u procesu obuke, precizirao je on i naglasio da Srbija preduzima mere da unapredi stanje u ovoj oblasti, a cilj je postizanje nulte tolerancije prema nasilju nad ženama.

Potpredsednik Vlade je ukazao na to da policija pre donošenja Zakona o sprečavanju nasilja u porodici nije imala dovoljno moći i nadležnosti da pomogne žrtvama, dok sada postoji mogućnost da nasilnik bude izbačen iz stana, iako je u njegovom vlasništvu.

Prema njegovim rečima, država mora do kraja da goni nasilnike, jer ne može da krene u sledeću fazu razvoja ako ne reši taj problem.

On je poručio da bi društvo trebalo više da se uključi u rešavanje problema nasilja i da prijavi svakog počinioca, i istovremeno najavio da će predložiti pooštravanje kazni za sva krivična dela sa elementima nasilja.

U sledećoj fazi, kako je predočio, ostaje da se u rešavanje problema nasilja u porodici značajnije uključi društvo, jer još nismo na nivou da se to shvata kao veliki problem.

Treba da gradimo društvo koje odbacuje nasilje i prijavljuje svaki slučaj kako bi broj žrtava bio manji, zaključio je Stefanović.

Podići svest javnosti o nasilju nad ženama

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i predsednica Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost Zorana Mihajlović 25. novembra je izjavila da nasilje ne poznaje društvene ni ekonomske granice i da ugrožava dostojanstvo i sigurnost svake žene, ostavljajući teške posledice.

Mihajlović je, povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i početka globalne kampanje “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja”, istakla da nema mesta opravdanjima i da nasilje moramo nazvati pravim imenom.

Kada je u jednoj godini ubijeno 30 žena, a među mladima u društvu vladaju stavovi da jedan šamar nije nasilje ili da je nasilje privatna stvar, da je opravdano ponekad udariti partnerku ili da je seksualno uznemiravanje prihvatljivo kao vid šale, znači da imamo problem i da moramo mnogo više svi da radimo na promeni razmišljanja i stereotipa, ukazala je ona.

Prema njenim rečima, statistika jeste sumorna, ali samo zajedničkim radom i koordinisanim aktivnostima svih nadležnih institucija možemo je menjati.

Takođe, ona dodala da je važno i da se edukuju građani i građanke o tome koliko je nasilje štetno i prisutno. Da pokažemo više empatije i brige i da decu odmalena učimo da poštuju jedni druge i da nasilje nije način da se reše konflikti.

Jedino negujući kulturu nenasilja stvaramo bolje društvo u kom će buduće generacije odrastati, poručila je Mihajlović.

Srbija se, kako je napomenula, i ove godine priključila svetskoj kampanji “16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama”, tako da će u Beogradu i gradovima širom Srbije tokom kampanje u narandžasto, zvaničnu boju ove inicijative, biti osvetljene brojne znamenitosti.

Takođe, u Narodnom muzeju će 29. novembra biti otvorena virtuelna izložba sa ciljem podizanja svesti javnosti o ovom problemu.

Nasilje nad ženama i devojčicama, bilo da je ono fizičko, psihičko ili ekonomsko, jeste ogroman problem svakog društva, pa i našeg, i odgovornost je svih nas, upozorila je potpredsednica Vlade.

Ona je poručila da je veoma važno da ne zatvaramo oči pred nasiljem, da prijavljujemo nasilnike i da žene ohrabrimo i podržimo u toj borbi, pri čemu je neophodno o tome govoriti tokom cele godine, a ne samo danas i narednih 16 dana.

Sistem zaštite i prevencije rodno zasnovanog nasilja mora biti efikasniji

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilјa nad ženama, poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković upozorava da je nasilјe u porodici i dalјe ogroman društveni problem koji na najdrastičniji način pokazuje da sistem zaštite i prevencije rodno zasnovanog nasilјa mora biti efikasniji.

Da bi se doprinelo smanjenju nasilјa nad ženama, neophodno je da se svi nadležni, stručna javnost iz različitih društvenih oblasti, ali i uticajni pojedinci/ke i političari/ke iz javnog života, aktivno zalažu za promenu društvene klime i patrijarhalnih obrazaca u kojima je žena u potčinjenom položaju i u kojima se nasilјe često relativizuje i stavlјa u neodgovarajući kontekst.

Poverenica naglašava da je nasilјe nad ženama neprihvatlјivo i da za njega nema nikakvog opravdanja, kao i da je potrebna puna primena Zakona o sprečavanju nasilјa u porodici i svih raspoloživih mera za prevenciju i zaštitu žena, uz poseban akcenat na jačanju  kapaciteta centara za socijalni rad.  Žene, ali i svi koji imaju saznanja o tome, moraju biti ohrabreni da prijavlјuju nasilnike, a na nadležnim službama je da ove prijave ispitaju sa krajnjom ozbilјnošću i pravovremeno reaguju kako bi sprečili fatalne ishode koji nažalost nisu retki, zaklјučuje Janković.

U trenutku dok obeležavamo Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, u Srbiji se samo u nekoliko prethodnih dana dogodilo više slučajeva teškog porodičnog nasilja, nažalost i sa smrtnim ishodom. I pored napora države da unapređenjem zakona i usaglašenijom saradnjom nadležnih, postupci koje je Zaštitnik građana vodio u prethodne dve godine, utvrđuju da i dalje u sistemu zaštite žena od nasilja postoje slabosti, izjavio je povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama zaštitnik građana Zoran Pašalić.

Zakonom o sprečavanju nasilja u porodici, pre dve godine kao novine, uvedene su hitne mere udaljenja nasilnika iz kuće, kao i grupe za koordinaciju i saradnju nadležnih organa, ali se u primeni i dalje uočavaju nedostaci. Policijski službenici/e neadekvatno procenjuju rizik, ne prepoznaju niti evidentiraju faktore rizika od ponavljanja nasilja (ponavljanje nasilnog ponašanja, zloupotreba alkohola, prekid intimne veze ili spor oko vršenja roditeljstva). I dalje se u radu policije i centara za socijalni rad uočava minimiziranje nasilja, pa se psihološko nasilje, uključujući i pretnje, kvalifikuju kao „rasprave“ i „nesuglasice“, a izloženost dece nasilju nad majkom i dalje se ne prepoznaje kao zlostavljanje i zanemarivanje deteta. Saradnja policije, centara za socijalni rad i tužilaštava unapređena je kroz rad grupa za koordinaciju, ali se i dalje uočava odsustvo saradnje zdravstvenih ustanova sa organom starateljstva što otežava primenu mera podrške žrtvi i prevenciju ponavljanja nasilja, navodi Pašalić.

Broj zaposlenih u centrima za socijalni rad smanjuje se godinama unazad, dok broj slučajeva nasilja raste i za 50 odsto godišnje. Tako je 2016. godine Gradski centar za socijalni rad evidentirao oko 6500 prijava nasilja, a u 2017. godini blizu 9000. Broj stručnih radnika je međutim sve manji, pa ima odeljenja u kojima jedan zaposleni vodi i više od sto slučajeva nasilja. Republički zavod za socijalnu zaštitu upozorava na rizike od urušavanja sistema socijalne zaštite još od 2016. godine, a na to je ukazao i Zaštitnik građana u svom Posebnom izveštaju o stanju prava deteta, koji je nedavno objavljen.

Procesuiranje nasilja u porodici takođe nije dostiglo zadovoljavajuću efikasnost. Kazne izrečene nasilnicima još uvek su veoma blage, čime se ne šalje dovoljno odlučna poruka države o primenjivanju politike nulte tolerancije za nasilje, naglašava Pašalić.

Komentari

 
0

 Podeli

Napiši komentar

Unesite komentar


Ime


e-mail


website


Povezane vesti

Bilten o socijalnom uključivanju

Arhiv biltena o socijalnom uključivanju

Aktuelnosti > <

Kalkulator socijalnih davanja

Blog > <

Aktuelni dokumenti > <

Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji
Decembar, 2021 arrow right pdf [3 MB]
SILC u Republici Srbiji: Metodološki okvir i analiza izabranih pokazatelja siromaštva i nejednakosti
Decembar, 2021 arrow right pdf [2 MB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj osoba koje žive sa HIV
Decembar, 2021 arrow right pdf [305 KB]
E2E: Utvrđivanje institucionalnog okvira za uspostavljanje Nacionalne standardne klasifikacije zanimanja u Srbiji
Decembar, 2021 arrow right pdf [709 KB]
Analiza održivih modela za obezbeđivanje pristupa čistoj pijaćoj vodi, kanalizaciji i električnoj energiji stanovnicima podstandardnih romskih naselja u Republici Srbiji
Decembar, 2021 arrow right pdf [4 MB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj nacionalnih manjina
Decembar, 2021 arrow right pdf [174 KB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj migranata i tražilaca azila
Decembar, 2021 arrow right pdf [219 KB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj dece
Decembar, 2021 arrow right pdf [439 KB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj mladih
Decembar, 2021 arrow right pdf [456 KB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj starije populacije
Decembar, 2021 arrow right pdf [307 KB]