Vlada republike SrbijeVlada Republike Srbije

Jezici

Održana konferencija „Međugeneracijska razmena i međugeneracijski stavovi”

Objavljeno 15.03.2019.

Konferencija "Međugeneracijska razmena i međugeneracijski stavovi"U Crvenom krstu Srbije je u utorak, 13. marta, održana konferencija „Međugeneracijska razmena i međugeneracijski stavovi“ na kojoj su bili predstavljeni rezultati istraživanja na ove dve teme. Konferencija je deo projekta koji je Crveni krst Srbije sproveo u saradnji sa Centrom za odgovornu akciju, a uz podršku Kabineta ministarke bez portfelja zadužene za demografiju i populacionu politiku prof. dr Slavice Đukić Dejanović. Cilj istraživanja bio je se istraže međugeneracijska razmena i međugeneracijski stavovi u Republici Srbiji i da se na osnovu dobijenih podataka daju preporuke za javne politike koje bi trebalo da unaprede odnos i solidarnost unutar i između generacija.

Istraživanje “Međugeneracijska razmena i stavovi” sprovedeno je tokom decembra 2018. godine i januara 2019. godine u deset opština u Republici Srbiji. Istraživanje je realizovano kombinovanjem kvantitativnog i kvalitativnog metodološkog postupka. Kvantitativni deo istraživanja sproveden je putem ankete „licem u lice”, a kvalitativni deo istraživanja putem fokus grupa. Anketa je bila anonimna i sprovedena u sledećim opštinama: Sombor, Plandište, Inđija, Loznica, Kragujevac, Kruševac, Niš, Knjaževac, Palilula i Savski venac. U istraživanju su učestvovale 753 osobe različitih generacija.

Učesnike i učesnice konferencije prvo je pozdravio Ljubomir Miladinović, Generalni sekretar Crvenog krsta Srbije, koji je podsetio da je solidarnost temeljna vrednost na kojoj se zasniva rad Crvenog krsta Srbije, organizacije čija je misija upravo da kroz promovisanje solidarnosti da svoj doprinos u promovisanju humanih vrednosti, kao osnove za razvoj kohezivnog društva.

Ministarka bez portfelja zadužena za demografiju i populacionu politiku prof. dr Slavica Đukić Dejanović je zvanično otvorila konferenciju i istakla da današnje društvo karakterišu ubrzane promene koje se dešavaju na svim nivoima i u različitim oblastima i u velikoj meri utiču na pojedince, porodice, zajednice i društvo. Prema procenama, 2017. godine je 962 miliona osoba bilo starije od 60 godina, a do 2050. godine broj starijih od 60 premašiće dve milijarde. U Srbiji je 24,4% populacije starije od 60 godina, a 19,2% starije od 65, procene pokazuju da će do 2050. godine broj starijih od 60 godina iznositi 32,3%, što će predstavljati trećinu populacije. Svakako moramo biti svesni da nam je međugeneracijska saradnja potrebnija više nego ikada ranije, jer ne treba da pričamo o generacijama, već o zajedničkim interesima i potrebama.

Razvoj društva nije moguć ukoliko naše zajednice podelimo po generacijama i različitim aktivnostima, već je potrebno da razvijemo međuzavisne i multigeneracijske zajednice u kojima ćemo učiti jedni od drugih. Jačanjem međugeneracijske solidarnosti, mi ćemo omogućiti da svaka generacija ima svoje mesto i jednake mogućnosti i prilike.

Rezultate istraživanja predstavili su Nataša Todorović i dr Milutin Vračević iz Crvenog krsta Srbije i Gradimir Zajić, sociolog u penziji.

Nataša Todorović je predstavila deo istraživanja koji se odnosio na stavove različitih generacija jednih o drugima. U istraživanju koje se odnosi na stavove analizirani su stavovi različitih generacija jednih o drugima i o svojoj generaciji. Da li stariji predstavljaju opterećenje za ekonomiju svoje države? 68% mladih, 80% sredovečnih i 76% starijih smatra da ova tvrdnja nije tačna. Ovaj podatak predstavlja dobru osnovu, ali može se zaključiti da je potrebno još raditi na promovisanju uloge starijih osoba u društvu, pre svega kod mladih. Kada je reč o mladima, da li mladi u svojim dvadesetim godinama malo doprinose ekonomiji svoje zemlje? 42% mladih, 51% sredovečnih, 58% starijih se slaže sa ovom tvrdnjom, pa je potrebno da razmislimo o ovim podacima i o načinu kako da promovišemo doprinos mladih, jer mladi takođe doprinose neformalnim radom i volontiranjem.

Gradimir Zajić je predstavio deo istraživanja koji se bavio međugeneracijskom razmenom. Jedan od prvih podataka govori da je, što se tiče međugeneracijske razmene, znatno učestalija razmena novca, nego podrške u aktivnostima (54% prima ili je primilo novčanu pomoć, 65% je daje ili je davalo, a 25% prima ili daje podršku u aktivnostima). Sve tri generacije (mladi, sredovečni i stariji) skoro potpuno ravnomerno daju novčanu pomoć (63%, 65%, 69%), ali je primaju više pripadnici mlade generacije (70% naspram 44% kod srednje i 49% kod starije generacije). Stariji najviše primaju podršku u aktivnostima (40%, naspram 15% i 19%). U primanju novca najprisutnija je redovna novčana pomoć, kod sve tri generacije, a kod starijih 26% prima i finansijsku pomoć za lekove i troškove lečenja. Redovna finansijska pomoć je, uz razne poklone, i najprisutniji oblik davanja novca. Što se tiče razmene vremena, čak 20% starijih kaže da svoju decu viđa retko.

Dr Milutin Vračević iz Crvenog krsta Srbije je u svojoj prezentaciji prikazao povezanost između demografskog starenja, porasta rizika od funkcionalne zavisnosti u starijem životnom dobu i važnosti neformalnih usluga podrške koje starijima pružaju pripadnici/e mlađih generacija, najčešće u porodičnom kontekstu. Uz procenu da se 90% starijih u Srbiji u većoj meri oslanja na podršku porodice i podatak iz istraživanja da 46,2% starijih osoba ima potrebu za pomoći u kući (naspram 13,8% sredovečnih i 11,6% mladih), postaje jasna važnost međugeneracijske podrške u neformalnim uslugama. Istraživanje je pokazalo da ispitanici i ispitanice u proseku tokom jednog meseca dobijaju 328 časova podrške (direktna pomoć, poslovi u kući, pomoć oko dece, poslovi oko kuće, transport i nabavka), što je ekvivalent vrednosti rada od 112.000 dinara, po tržišnoj ceni.

Ovakvi podaci pokazuju koliko je podrška neformalnih pružalaca/teljki usluga značajna i da je neophodno sistemski ulagati u obuku i usluge za ovaj deo populacije, kao i u zdravstveno-preventivne programe za čitavo stanovništvo u sklopu koncepta zdravog i aktivnog starenja.

Izvor: www.redcross.org.rs

Komentari

 
0

 Podeli

Napiši komentar

Unesite komentar


Ime


e-mail


website


Povezane vesti

Bilten o socijalnom uključivanju

Arhiv biltena o socijalnom uključivanju

Aktuelnosti > <

Kalkulator socijalnih davanja

Blog > <

Aktuelni dokumenti > <

Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji
Decembar, 2021 arrow right pdf [3 MB]
SILC u Republici Srbiji: Metodološki okvir i analiza izabranih pokazatelja siromaštva i nejednakosti
Decembar, 2021 arrow right pdf [2 MB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj osoba koje žive sa HIV
Decembar, 2021 arrow right pdf [305 KB]
E2E: Utvrđivanje institucionalnog okvira za uspostavljanje Nacionalne standardne klasifikacije zanimanja u Srbiji
Decembar, 2021 arrow right pdf [709 KB]
Analiza održivih modela za obezbeđivanje pristupa čistoj pijaćoj vodi, kanalizaciji i električnoj energiji stanovnicima podstandardnih romskih naselja u Republici Srbiji
Decembar, 2021 arrow right pdf [4 MB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj nacionalnih manjina
Decembar, 2021 arrow right pdf [174 KB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj migranata i tražilaca azila
Decembar, 2021 arrow right pdf [219 KB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj dece
Decembar, 2021 arrow right pdf [439 KB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj mladih
Decembar, 2021 arrow right pdf [456 KB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj starije populacije
Decembar, 2021 arrow right pdf [307 KB]