Vlada republike SrbijeVlada Republike Srbije

Jezici

Rodna ravnopravnost jedan od ključnih principa EU

Objavljeno 14.10.2014.

Zorana MihajlovićPotpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović poručila je 14. oktobra da će se naša zemlja u narednom periodu posvetiti stvaranju ambijenta u kojem će svi građani imati jednake uslove zapošljavanja.

Mihajlović je u pauzi skupa “Promocija rodne ravnopravnosti u procesu kreiranja javnih politika na osnovu podataka u Srbiji”, u izjavi za agenciju Tanjug, ukazala na to da žene u Srbiji i dalje nemaju ista prava prilikom zapošljavanja kao muškarci.

Ona je napomenula da to nije slučaj samo u našoj zemlji, već i u Evropskoj uniji, i ponovila da je Vlada odlučna u tome da zajedno sa lokalnim samoupravama i civilnim sektorom radi na promeni takve situacije.

Država mora da stvori ambijent u kojem će pripadnice ženskog pola imati jednaka prava kao i muškarci, naglasila je Mihajlović i dodala da je rodna ravnopravnost jedan od prioriteta, u čemu će biti angažovana sva ministarstva.

Pre nešto manje od decenije nije bilo mnogo žena u Skupštini Srbije, a sada one čine 30 odsto od ukupnog broja poslanika, što je i dalje nedovoljan broj, ocenila je Mihajlović.

Kada je reč o manjim zaradama žena, ona je podsetila na to da se sa ovim problemom suočavaju i zemlje EU, u kojima pripadnice nežnijeg pola za isti posao primaju zaradu nižu i do 16 odsto u odnosu na njihove kolege muškarce.

Evropska unija, kako je navela, priprema akte koji će propisivati da 40 odsto žena mora da bude u upravnim odborima velikih kompanija, pri čemu bi bilo poželjno da i Srbija uključi više žena u rad ovih odbora.

Rodna ravnopravnost imperativ je napretka jednog društva i zajednice, i treba da se obezbedi ne samo zbog puta u EU, već zato što je to uslov održivosti razvoja zemlje, poručila je Mihajlović.

Istovremeno, ona je upozorila na to da od 10 nepismenih građana starijih od 65 godina, osam čine žene, dok su u ovoj godini 43 pripadnice ženskog pola izgubile život u porodičnom nasilju.

Prema njenim rečima, nadležni organi vlasti će podržati indeks ravnopravnosti kao vid analize stanja koji bi uskoro trebalo da počne da se meri i u Srbiji.

Šef Delegacije EU u Srbiji Majkl Devenport rekao je da EU podržava usvajanje indeksa za rodnu ravnopravnost u Srbiji, koji je jedan od najosnovnijih instrumenata u procesu kreiranja javnih politika iz perspektive rodne ravnopravnosti tokom evropskih integracija.

Rodna ravnopravnost je među ključnim principima u EU, ali i imperativ za ekonomski rast i socijalnu koheziju u svakom modernom društvu, objasnio je Devenport.

On je ukazao na to da i situacija u EU nije najsjajnija na tom planu, uz napomenu da je svega četiri odsto žena na čelu velikih kompanija.

Rukovodilac Operativnog sektora Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost Tereza Marfi naglasila je da će Srbija, ukoliko implementira indeks rodne ravnopravnosti, biti prva zemlja izvan Unije koja će ga koristiti.

Izvor: www.srbija.gov.rs

***

EU podržava usvajanje indeksa za rodnu ravnopravnost u Srbiji jer je to jedan od najosnovnijih instrumenata u procesu kreiranja javnih politika iz perspektive rodne ravnopravnosti tokom evropskih integracija, rekao je šef Delegacije EU u Srbiji Majkl Devenport na konferenciji “Promocija rodne ravnopravnosti u procesu kreiranja javnih politika na osnovu podataka u Srbiji”.

“Rodna ravnopravnost je jedan od ključnih principa u EU. To je imperativ za ekonomski rast i socijalnu koheziju u svakom modernom društvu”, rekao je Devenport i dodao da je to jedan od važnih segmenata ljudskih prava i deo je niza poglavlja koja će biti predmet pregovora za članstvo Srbije u EU.

Situacija ni u EU nije najsjanija kada je reč o rodnoj ravnopravnosti, rekao je Devenport:

“Žene su i dalje diskriminisane  kada se radi o zapošljavanju, one imaju u proseku 16,2 odsto manju zaradu za isti posao i izloženije su siromaštvu od muškaraca. U našim sopstvenim EU institucijama, u novoj Komisiji će najverovatnije biti samo osam žena komesara, 31 odsto članova Evropskog parlamenta su žene… Cifre, takođe, pokazuju da širom Evrope, u proseku, samo četiri odsto najvećih kompanija koje se kotiraju na berzi vode žene i samo 16,6 odsto žena je u  upravnim odborima kompanija”.

“Naravno i da ni u Srbiji situacija nije idealna. Žene u Srbiji se svakog dana bore za jednak tretman. Teško pronalaze posao za koji će najverovatnije dobiti manju platu. Žene u politici i biznisu (posebno na višim pozicijama) su nedovoljno prisutne – samo su četiri žene članice vlade.  Iako je broj poslanica porastao na 33,6 odsto žene i dalje nisu dovoljno prisutne u svim delegacijama i tradicionalno ‘muškim’ odborima u skupštini”, rekao je Devenport.

Podsetivši da su “odgovarajući resursi i bolja koordinacija mehanizama za rodnu ravnopravnost, na svim, a posebno na najvišem nivou, obaveza koju je Srbija preuzela ratifikacijom međunarodnih dokumenata”, Devenport je ukazao da “akcioni plan za implementaciju nacionalne strategije za sprečavanje i suzbijanje nasilja nad ženama u porodici i u partnerskim odnosima još uvek nije usvojen”.

“Potreba stvaranja adekvatnog institucionalnog okvira za sprovodjenje politike rodne ravnopravnosti značajna je i u procesu evropskih integracija jer je rodna ravnopravnost jedan od važnih segmenata ljudskih prava i deo je niza poglavlja koja će biti predmet pregovora”, naglasio je ambasador EU.

Prema njegovim rečima, indeks je značajan zato što će obezbediti sintetsko merenje rodne ravnopravnosti čije je rezultate lako razumeti i saopštiti, a obezbediće i instrument podrške donosiocima odluka prilikom ocenjivanja toga koliko je data zemlja članica daleko od postizanja rodne ravnopravnosti.

“Siguran sam da će nam pomoći u borbi protiv  gorućih problema žena u Srbiji, kao što su diskriminacija, rodno zasnovano nasilje, siromaštvo i socijalna isključenost”, zaključio je Devenport.

Izvor: www.europa.rs

Komentari

 
0

 Podeli

Napiši komentar

Unesite komentar


Ime


e-mail


website


Povezane vesti

Bilten o socijalnom uključivanju

Arhiv biltena o socijalnom uključivanju

Aktuelnosti > <

Kalkulator socijalnih davanja

Blog > <

Aktuelni dokumenti > <

Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji
Decembar, 2021 arrow right pdf [3 MB]
SILC u Republici Srbiji: Metodološki okvir i analiza izabranih pokazatelja siromaštva i nejednakosti
Decembar, 2021 arrow right pdf [2 MB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj osoba koje žive sa HIV
Decembar, 2021 arrow right pdf [305 KB]
E2E: Utvrđivanje institucionalnog okvira za uspostavljanje Nacionalne standardne klasifikacije zanimanja u Srbiji
Decembar, 2021 arrow right pdf [709 KB]
Analiza održivih modela za obezbeđivanje pristupa čistoj pijaćoj vodi, kanalizaciji i električnoj energiji stanovnicima podstandardnih romskih naselja u Republici Srbiji
Decembar, 2021 arrow right pdf [4 MB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj nacionalnih manjina
Decembar, 2021 arrow right pdf [174 KB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj migranata i tražilaca azila
Decembar, 2021 arrow right pdf [219 KB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj dece
Decembar, 2021 arrow right pdf [439 KB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj mladih
Decembar, 2021 arrow right pdf [456 KB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj starije populacije
Decembar, 2021 arrow right pdf [307 KB]