Socijalna uključenost ne sme da bude ničija privilegija – to je svačije pravo!
Tamara Dragović, umetnica i aktivistkinja
32. Beogradski Ignite “Uključi se 3”, oktobar 2015.
******************************************************************
Svi imamo posebne potrebe i svi se razlikujemo – to nam je svima zajedničko.
Stefan Novaković, student
32. Beogradski Ignite “Uključi se 3”, oktobar 2015.
******************************************************************
Društvo bi bilo mnogo bolje i uspešnije kada bi svako mogao svoju različitost da istakne i izrazi na pravi način.
Virdžinija Đeković, aktivistkinja
29. Beogradski Ignite “Uključi se 2”, oktobar 2014.
******************************************************************
Inkluzija je prirodna potreba društva. Kad malo bolje razmislite, inkluzija je za sve nas, jer svi imamo svoje potrebe, specifičnosti, talente, darove, ali i ograničenja. Inkluzivno društvo je senzitivisano na različitosti, kvalitetnije je i humanije i nudi lepšu budućnost – kako za našu decu, tako i za sve nas.
Dragana Malidžan Vinkić, profesorka srpskog jezika
29. Beogradski Ignite “Uključi se 2”, oktobar 2014.
******************************************************************
Čvrsto verujem u inkluziju, i to kao set osobina, vrlina, znanja, umenja koja čoveka čine čovekom. Inkluzija je neodvojivi deo ljudskosti, čovečnosti. Inkluzija je timski sport i svako od nas ima svoje mesto u toj priči – neka svako od nas uradi svoj domaći zadatak!
Ivana Vasiljević, učiteljica
22. Beogradski Ignite “Uključi se!”, oktobar 2013.
******************************************************************
Srbija je čvrsto posvećena izgradnji Evrope mira, pravde, slobode, solidarnosti i bezbednosti. Pored toga što želi da zauzme svoje mesto u EU poštujući pravila tržišne ekonomije, Srbija će u procesu pristupanja EU težiti ostvarenju socijalne pravde po najvišim evropskim standardima. To uključuje i unapređivanje poštovanja ljudskih i manjinskih prava, a posebno prava ranjivih društvenih grupa.
Svetska ekonomska i finansijska kriza su ukazale na ranjivost privreda i društava širom sveta, uključujući i Evropu. Nažalost, efekti krize nisu zaobišli ni Srbiju. Evropska komisija konstatovala je u svom izveštaju o napretku Srbije u 2013. godini da „politika zapošljavanja i socijalna politika nastavljaju da trpe zbog nepovoljnih ekonomskih uslova i oskudnih javnih finansija“, ali i to da je Srbija počela da rešava prioritete u ovoj oblasti. Na tragu ovih ocena, Vlada će voditi pristupne pregovore vodeći računa o potrebi za unapređenjem socijalne i ekonomske kohezije u našem društvu.
Tanja Miščević, šefica Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Srbije Evropskoj uniji
Osamnaesti bilten o socijalnom uključivanju i smanjenju siromaštva, mart 2014.
******************************************************************
Zbog ekonomske krize u Srbiji veliki broj mladih ne nalazi posao odmah nakon studija i država mora da im pomogne – period njihove nezaposlenosti mora biti vremenski limitiran. Ako mladi ne mogu da pronaрu posao kada završe školovanje, Nacionalna služba za zapošljavanje mora da im nađe radno mesto ili da im omogući dalje školovanje, prekvalifikaciju ili učenje novih veština. Mladi radnici su budućnost srpske ekonomije i budućnost zemlje.
Ako njihova nezaposlenost predugo traje, to neće biti generator samo socijalnih nemira već će imati negativne posledice na razvoj ekonomije, demografsku budućnost nacije, ali i njenu političku sudbinu. Rešavanje ovog pitanja mora biti prioritet Srbije, a Evropska unija će svojim instrumentima podstaći napore zemlje da taj problem reši.
Laslo Andor, evropski komesar za zapošljavanje, socijalna pitanja i inkluziju
Sedamnaesti bilten o socijalnom uključivanju i smanjenju siromaštva, oktobar 2013.
(Preuzeto sa adrese www.politika.rs uz ljubaznu dozvolu dnevnog lista “Politika”.)
******************************************************************
Unapređenje ljudskih prava neraskidivo je povezano sa boljom socijalnom uključenošću pripadnika marginalizovanih društvenih grupa, te je dalji rad na socijalnom uključivanju i borbi protiv siromaštva u Srbiji važan, ne samo zbog procesa evropskih integracija, već i zbog dostizanja željenih standarda i kvaliteta života naših građana. Neophodno je da se princip poštovanja različitosti, tolerancije i nenasilja dodatno približi građanima, a posebno je važno da on postane sastavni model ponašanja i delovanja mladih generacija, jer samo tako možemo postati razvijeno, moderno, istinski demokratsko društvo.
Da bismo ostvarili željene rezultate važno je da različiti akteri prepoznaju važnost zajedničkog delovanja, odnosno, da država i civilni sektor mogu i moraju biti partneri. Razvoj i jačanje principa solidarnosti – jedne od fundamentalnih vrednosti Evropske unije – predstavlja još jedan od prioritetnih ciljeva društva, kako bismo ostvarili željeni ekonomski i socijalni razvoj i omogućili pristojan životni standard za sve naše građane.
Suzana Paunović, direktorka Kancelarije za ljudska i manjinska prava
Šesnaesti bilten o socijalnom uključivanju i smanjenju siromaštva, jun 2013.
******************************************************************
Sve reforme koje sprovodimo u okviru evropske integracije Srbije zahtevaju ozbiljne ljudske i finansijske resurse za njihovo sprovođenje. Da bi amortizovala efekte krize, Vlada je u proteklom periodu preduzela čitav niz mera, u skladu sa aktuelnim razvojem politika na nivou EU, a koje se kreću u pravcu povećanja investicija, ali i socijalnih davanja ugroženim kategorijama stanovništva, zaštite ranjivih grupa od diskriminacije, podršci obrazovanju i zapošljavanju stanovništvu koje je u riziku od nezaposlenosti i napuštanja školskog sistema.
Zbog svih ovih ranije započetih reformi, ali i reformi koje su pred nama, potreban nam je širok front u društvu koji radi na evropskim integracijama. Ovde nema manje ili više važnih poslova. Koliko je važno donošenje propisa, isto toliko je važna njihova uspešna primena ili nadgledanje sprovođenja propisa. Tu Vlada nije dovoljna. Neophodno nam je još snažnije partnerstvo Vlade, lokalnih samouprava, organizacija civilnog društva, sindikata i drugih relevantnih društvenih aktera u procesu nastavka reformi, kako bi se pružila celovita podrška ranjivim grupama.
Suzana Grubješić, potpredsednica Vlade za evropske integracije
Petnaesti bilten o socijalnom uključivanju i smanjenju siromaštva, mart 2013.
******************************************************************
Starenje kao proces, starost kao životni period i kvalitet života starijih su teme koje poslednjih godina privlače pažnju mnogih naučnih radnika, istraživača, stručnjaka različitih profila, ali i političara, pa i šire javnosti, ali bi – kada je u pitanju Republika Srbija – problemi zaštite starijih trebalo da zauzimaju prvo mesto na lestvici naučnih istraživanja i svakodnevnih, političkih, socioloških i drugih razmatranja.
Razlozi za to su brojni, a pre svega oni koji su najočitiji kroz demografske podatke prema kojima je više nego očigledno da živimo u zemlji starih, u kojoj, prema nezvaničnim podacima poslednjeg popisa, živi 1.250.316 građana starijih od 65 godina, odnosno 17,40% ukupne populacije, dok je, istovremeno, broj dece, starosti od 0 do 14 godina, 1.025.278, odnosno 14,27% učešća u ukupnom broju stanovnika. Ostali razlozi logično proizilaze iz ovakve demografske strukture stanovništva i odnose se na materijalni položaj starih, njihovu funkcionalnu zavisnost od različitih vrsta i oblika tuđe pomoći, pitanja održivosti sistema penzijsko-invalidskog osiguranja, problemi dugotrajne nege i dr. Ovih nekoliko podataka povod su za aktivan i drugačiji pristup u kreiranju novih politika koje će rešavati izazove vezane za dugotrajnu negu, koja će u vremenu koje dolazi sigurno postati najaktuelnije pitanje starenja u Srbiji.
Brankica Janković, državna sekretarka u Ministrastvu rada, zapošljavanja i socijalne politike
Četrnaesti bilten o socijalnom uključivanju i smanjenju siromaštva, januar 2013.
******************************************************************
Najvažniji zadatak zvanične statistike jeste da pruži realnu sliku društvenih i ekonomskih kretanja u zemlji, kao i da obezbedi pouzdan osnov za donošenje odluka na raznim nivoima, od državne uprave i drugih institucija, preko privrednih subjekata, sve do zainteresovanih građana. Velika pažnja u prethodne tri i više godina bila je usmerena na pripremu i sprovođenje najvećih statističkih akcija: Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2011. i Popisa poljoprivrede 2012. godine, koje se sprovode uz značajnu finansijsku podršku EU. Nakon više od 50 godina naša zemlja će imati sveobuhvatan uvid u poljoprivrednu proizvodnju.
Sada je već izvesno da ćemo od naredne godine početi sa sprovođenjem istraživanja koje se u Evropi smatra najrelevantnijim za potrebe praćenja siromaštva, socijalne uključenosti, nejednakosti i životnog standarda uopšte. Reč je o Istraživanju o prihodima i životnom standardu (Survey on income and living conditions – SILC). U zemljama EU sprovođenje ovog istraživanja počelo je još 2003. godine, a za nas predstavlja obavezu na putu evropskih integracija. Iako Evropska unija još uvek nije zvanično zahtevala od Srbije da uvede ovo istraživanje, Zavod, u želji da spremno sačeka ovaj zvaničan zahtev, ide korak ispred i intenzivno radi na obuci kadrova, izradi metodoloških uputstava, kao i instrumenata za sprovođenje ovog istraživanja.
Prof. dr Dragan Vukmirović, direktor Republičkog zavoda za statistiku
Trinaesti bilten o socijalnom uključivanju i smanjenju siromaštva, oktobar 2012.
******************************************************************
Bogate zemlje su bogate ne samo zato što su pojedinci u njima bogati, već zato što najveći broj stanovnika aktivno učestvuje u društvenim tokovima, što doprinosi stvaranju i korišćenju društvenog bogatstva i povećanju socijalne kohezije. Ljudi su zato najveći potencijal koji Srbija poseduje, a koji može pomoći da se nezaposlenost „pretvori” u zaposlenost, da zavisnost od pomoći postane zarada, da mladi ljudi postanu najveći kreativni i razvojni potencijal društva koji radi za sebe, ali i podstiče sve druge.
Socijalno uključivanje doprinosi održivoj izgradnji države blagostanja. Svaka isključena osoba u našem društvu znači manje sigurnosti i jednakosti u društvu. Svaki uključeni i srećni pojedinac ili pojedinka znači maksimalno korišćenje ličnih potencijala i maksimalni doprinos društvenom razvoju. Zbog toga glavno pitanje našeg društva ne sme da bude – koliko košta socijalno uključivanje, već šta još možemo da uradimo da uključimo one ljude koji su se iz društvenih tokova povukli i koje smo kao društvo izgubili.
Žarko Šunderić, menadžer Tima za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva – Vlada Republike Srbije
Dvanaesti bilten o socijalnom uključivanju i smanjenju siromaštva, jul 2012.
******************************************************************
Dobro je poznato da najranija iskustva predstavljaju osnov sticanja znanja u životu i da, ukoliko se u ranom uzrastu postave čvrste osnove, proces učenja kasnije postaje bolji i ima veće šanse da se nastavi tokom čitavog života, a posebno među siromašnom i drugom decom iz najugroženijih grupa.
Predškolski pripremni programi pomažu deci da razviju svoje veštine, steknu znanja, nauče da poštuju jedni druge i žive jedni sa drugima. Učenje u ranom uzrastu je ključ koji svakom detetu otvara najveće mogućnosti za ostvarivanje uspeha tokom budućeg školovanja. Učenje je ono što im daje pobedničku poziciju na samom startu, smanjuje rizik od preranog napuštanja obrazovanja, pomaže da se prekine ciklus višegeneracijskog siromaštva i smanjuje troškove za društvo, u smislu izgubljenih talenata i javne potrošnje. Ekonomska istraživanja potvrdila su da ulaganje u predškolsko obrazovanje zapravo ima višu stopu vraćanja od ulaganja u bilo koji drugi nivo obrazovanja.
Novak Đoković, nacionalni ambasador UNICEF-a za Srbiju
Deseti bilten o socijalnom uključivanju i smanjenju siromaštva, januar 2012.
******************************************************************
Jedno od ključnih opredeljenja Vlade Republike Srbije je formiranje i uspešno funkcionisanje socijalno-tržišne privrede gde je veća ekonomska efikasnost na principima tržišne privrede čvrsto povezana sa ostvarivanjem ključnih razvojnih ciljeva: puna zaposlenost, manje razlike u raspodeli dohotka, i socijalno uključivanje i smanjivanje siromaštva kao integralni deo celovite razvojne strategije. Srbija je do početka svetske ekonomske krize beležila solidan privredni rast i postepeno smanjivala broj siromašnih u urbanim i ruralnim područjima, različitim regionima i nezavisno od tipa domaćinstva ili godina starosti.
Na žalost, broj nezaposlenih i dalje raste i pored niza podsticajnih mera Vlade. Nastavak borbe za smanjenje siromaštva je direktno povezan sa otvaranjem novih radnih mesta. Time će broj socijalno ugroženih biti smanjen a država dobija dodatne poreske prihode za finansiranje programa socijalnog uključivanja i smanjenja siromaštva. Zato je za Srbiju prioritetni zadatak privlačenje stranih direktnih investicija i aktiviranje domaće štednje u oblasti u kojima imamo razvojne prednosti i koje stvaraju prostor za novo zapošljavanje.
Prof. dr Jurij Bajec, bivši savetnik predsednika Vlade Republike Srbije
Deveti bilten o socijalnom uključivanju i smanjenju siromaštva, oktobar 2011.
******************************************************************
Članstvo Srbije u EU je dugoročni cilj oko kojeg smo gotovo svi u Srbiji saglasni. Jedna od obaveza u narednom periodu biće izrada Zajedničkog memoranduma o socijalnom uključivanju, dokumenta koji će predstavljati plan za unapređenje nivoa socijalnog uključivanja i smanjenja siromaštva, do momenta pristupanja Srbije EU. Kako bismo pokazali da smo spremni za ovaj zadatak, Vlada je pripremila i usvojila Prvi nacionalni izveštaj o socijalnom uključivanju i smanjenju siromaštva, vodeći računa o pokazateljima i ciljevima koje su usvojile članice EU.
Uspešna borba protiv socijalne isključenosti i siromaštva podrazumeva snažno partnerstvo svih aktera – samo kroz partnerstvo i zajedničko delovanje svih segmenata društva možemo uspeti da preporuke Prvog nacionalnog izveštaja o socijalnom uključivanju i sprovedemo. Naš krajnji cilj jeste da sami građani i građanke osete da je Srbija pravednije i bolje društvo za sve.
Božidar Đelić, potpredsednik Vlade za evropske integracije
Sedmi bilten o socijalnom uključivanju i smanjenju siromaštva, maj 2011.
******************************************************************
Značaj i uloga Kancelarije za saradnju sa civilnim društvom ogleda se u koordinaciji saradnje između Vladinih institucija i organizacija civilnog društva u procesu kreiranja i uspostavljanja jasnih standarda i procedura za uključivanje organizacija civilnog društva na svim nivoima procesa donošenja odluka.
Jedna od aktivnosti biće i mogućnost učestvovanja u jednom od programa EU „Evropa za građane i građanke“ (Europe for Citizens), u kom će domaće organizacije civilnog društva, socijalni partneri, lokalne samouprave, građani i građanke ravnopravno sarađivati sa ostalim EU partnerima. Cilj ovog programa je sprovođenje različitih aktivnosti kao što su pitanje zapošljavanja, socijalne kohezije, promocije participacije i demokratije na nivou EU, održivi razvoj, jačanje evropskog identiteta građana/ki, saradnje i razumevanja između Evropljana/ki i drugo.
Ivana Ćirković, direktorka Kancelarije za saradnju sa civilnim društvom
Sedmi bilten o socijalnom uključivanju i smanjenju siromaštva, maj 2011.
******************************************************************
Društveno preduzetništvo je moderan biznis modela Gramin banke koji se fokusira na pronalaženje rešenja za društvene probleme i čiji je cilj postizanje maksimalne koristi za ljude, a ne maksimiziranje profita. Investitori dobijaju nazad samo uložen novac, a dividenda od ulaganja ostaje kompaniji za dalje poboljšanje poslovanja.. Kada pozajmljujemo novac, zapravo više od polovine pozajmljenog novca dolazi sa bankovnih računa samih naših klijenata.
Ovaj model je pokazao da male količine novca, brižljivo raspodeljene, mogu iz korena da promene živote siromaš nih ljudi. Ceo svet traži prilike za zaradu novca. Zarađivanje novca nas je potpuno oslepelo – mi smo, ne zaslepljeni, već svet gledamo kroz dati par naočara, kroz koji vidimo samo imperativ uvećavanja profita. Osnovali smo i uspešno vodimo penzioni fond, zdravstveno osiguranje, tri bolnice za vid, kompaniju mobilne telefonije, itd. Pokrenuli smo niz socijalnih preduzeća, a neka u saradnji sa multinacionalnim kompanijama Evrope, Amerike, iz zemalja širom sveta.
Junus Mohamed, dobitnik Nobelove nagrade za mir i začetnik ideje društvenog preduzetništva
Peti bilten o socijalnom uključivanju i smanjenju siromaštva, decembar 2010.
******************************************************************
Poštovanje principa jednakosti ljudi etički je imperativ svakog demokratskog društva i države zasnovane na principu vladavine prava. Donet je Zakon o zabrani diskriminacije (2009), koji zabranjuje svaki oblik diskriminacije po bilo kom osnovu. Posebni antidiskriminacioni zakoni, Zakon o ravnopravnosti polova (2009) i Zakon o sprečavanju diskriminacije osoba sa invaliditetom (2006) predviđaju preduzimanje posebnih mera za uspostavljanje rodne ravnopravnosti, unapređenja položaja osoba sa invaliditetom i njihove socijalne uključenosti. Istraživanja pokazuju da su najčešće žrtve diskriminacije Romi/Romkinje, siromašni ljudi, osobe sa fizičkim i mentalnim invaliditetom, starije osobe, žene i pripadnici/e seksualnih manjina.
Izgradnja inkluzivnog društva, pored ostalog, zahteva i odlučnu borbu protiv svih vidova neposredne i posredne diskriminacije, što podrazumeva striktnu primenu antidiskriminacionih propisa i efikasan rad pravosudnih organa i institucije Poverenika za zaštitu ravnopravnosti. To je put ka inkluzivnom društvu istinske ravnopravnosti, u kojem će svi njegovi građani i građanke imati podjednake šanse da razviju svoje potencijale i da ravnopravno, aktivno i produktivno učestvuju u svim segmentima društvenog života.
Dr Nevena Petrušić, poverenica za zaštitu ravnopravnosti
Peti bilten o socijalnom uključivanju i smanjenju siromaštva, decembar 2010.
******************************************************************
Započeti proces rešavanja ovog teškog i složenog problema zahteva apsolutni društveni i politički konsenzus i beskrajnu upornost koju nosi bavljenje problemom za koji ne postoji definitivno rešenje. Kontinuirana politika prevazilaženja siromaštva i socijalnog uključivanja isključenih, marginalizovanih grupa je iskušenje koje vremenom ugrađuje solidarnost u same temelje sistema vrednosti svakog društva.
Taj proces je nemoguće voditi bez jasnog definisanja uloge svakog od aktera u društvu i uspostavljanja novih kanala komunikacije i saradnje između njih. U toj podeli, uloga države jeste da obezbedi zakonski okvir koji stimuliše one mere koje će sistemski doprineti poboljšanju u sferi obrazovanja, zapošljavanja, brige o starima i deci, itd. Ali, očigledno je da država ne može i ne treba da se bavi pojedinačnim slučajevima a „marginalizovane grupe“ jesu zbir sudbina koje često zahtevaju poseban pristup koji ni jedna Vlada ne može efikasno da obezbedi. Zato organizacije civilnog društva (OCD) treba da preuzmu „rad na terenu“, kroz neposredni kontakt i rad sa pojedinim marginalizovanim grupama i pojedincima.
Miljenko Dereta, izvršni direktor Građanskih inicijativa
Treći bilten o socijalnom uključivanju i smanjenju siromaštva, jul 2010.
******************************************************************
Želimo da na svaki način pomognemo socijalno, politički, zdravstveno, rasno najugroženijim slojevima društva, želimo da pomognemo obnovu i preporod, stvaranje kulturnog modela koji bi očuvao autentičnu, orginalnu kulturu naroda, koji bi iskoristio sve prednosti komunikacija sa svetskim kulturama, ekonomskim modelima, razvojem, itd.
Naizgled nemoguća misija; ali nastojaćemo da je, bar u nekom obliku, realizujemo, da dokažemo da je moguće, da mediji moraju biti i društveno odgovorni, da moraju biti i psi čuvari javnog interesa. Samo takvi mogu pomoći razvoj zajednice, mogu doprineti da budućnost izgleda mnogo svetlije nego što izgleda sada. Naša misija je da okupljamo pozitivnu energiju, da akumuliramo snagu i upotrebimo je tamo gde je najpotrebnije. Rezultati nekih naših projekata su impozantni i mogu poslužiti i kao modeli i kao ohrabrenje drugima da probaju i prihvate ovaj model ponašanja.
Veran Matić, direktor i glavni i odgovorni urednik B92
Drugi bilten o socijalnom uključivanju i smanjenju siromaštva, april 2010.
******************************************************************
Baveći se pitanjima socijalnog uključivanja, svedoci smo da se ova pitanja veoma često posmatraju kao teret za društvo i budžet. Kako bismo u ovaj proces ušli što iskrenije i ostvarili trajni napredak, neophodno je da promenimo perspektivu posmatranja problema i shvatimo da rešavanje pitanja socijalne isključenosti predstavlja najbolji način da iskoristimo potencijale svih članova i članica našeg društva.
Proces socijalnog uključivanja treba da osposobi građane i građanke za aktivno pristup i učešće u svim aspektima društvenog života. Ovo podrazumeva pristup obrazovanju, i za decu, ali i za odrasle, pristup tržištu rada, pa i kada nismo visoko obrazovani, kada imamo određene oblike invaliditeta ili pripadamo manjinskim grupama, pristup zdravstvenim uslugama i uslugama socijalne zaštite, jer često i ne znamo da na njih imamo jednako pravo. Ovo su mere koje kao društvo treba da razvijamo u narednoj fazi evropskih integracija.
Žarko Šunderić, menadžer Tima za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva
Drugi bilten o socijalnom uključivanju i smanjenju siromaštva, april 2010.
******************************************************************
Verujemo da je socijalna uključenost svih građana u jednoj državi ključni preduslov održivog privrednog rasta i političke stabilnosti. U tom smislu, proces socijalnog uključivanja koji je započela Vlada Republike Srbije predstavlja važan deo našeg zajedničkog rada. Danas, s obzirom na novonastalu situaciju koja je rezultat finansijske i ekonomske krize, borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti od važnosti je kao nikada ranije.
Veoma smo zadovoljni što Srbija smatra Švajcarsku jednim od kompetentnih partnera koji Vladi pružaju podršku u procesu prelaska sa primene Strategije za smanjenje siromaštva na program socijalnog uključivanja. Srbija će, za Švajcarsku, i dalje biti prioritetna država u okviru saradnje sa Zapadnim Balkanom.
Ervin H. Hofer, ambasador Švajcarske u Republici Srbiji
Prvi bilten o socijalnom uključivanju i smanjenju siromaštva, novembar 2009.