Vlada republike SrbijeVlada Republike Srbije

Jezici

Neizvesnost oko buduće kohezione politike EU

Objavljeno 05.04.2016.

eu_zastave - ilustracijaKoheziona politika, glavno investiciono oruđe Evropske unije, suočiće se uskoro sa borbom za opstanak, čime će se ugroziti osnovne vrednosti solidarnosti i konvergencije regionalnih razlika na kojima je EU izgrađena, upozoravaju predstavnici regiona Kalabrija i Severni Egej u Briselu. U trenutku kada počinju preliminarne aktivnosti na reformi regionalne politike EU, oni se zalažu da koheziona politika ostane u sadašnjem obliku i posle 2020. i ističu da davanja za ujednačavanje regionalnog razvoja iz evropskih fondova nisu samo stvar solidarnosti, već i ekonomske racionalnosti.

Dok su članice EU zauzete prepirkama oko izbegličke krize i problema u zoni evra, još jedan od ključnih stubova evropskog projekta – koheziona politika, dovodi se u pitanje, ali u tišini, napisali su u atorskom tekstu za EurActiv.com predstavnici regiona Severni Egej i Kalabrija u Briselu Nikos Lampropulos (Lampropoulos) i Frančesko Molika (Francesco Molica).

Prema zvaničnoj agendi, Evropska komisija bi 2017. trebalo da objavi plan reforme regionalne politike EU za period posle 2020. godine. Formalni predlog zakona verovatno će stići u Savet i Evropski parlament 2018.

Međutim, debata o budućnosti Evropskih strukturnih i investicionih fondova (ESIF) već je počela. Sudeći prema preliminarnim aktivnostima koje su u toku u Generalnom direktoratu za regionalnu politiku (DG Regio), kao i prema stavovima koje su uobličile neke nacionalne vlade, namera je da koheziona politika posle 2020. nema nikakve sličnosti sa sadašnjom.

Zapravo, postoji velika verovatnoća za radikalne promene – ili u vidu znatnog smanjenja resursa ili ukidanjem resursa, pri čemu bi sadašnja davanja u formi grantova zamenio niz finansijskih instrumenata.

Oba scenarija, navode autori teksta, mogla bi da deluju razarajuće na evropske regione i nanesu ozbiljan udarac evropskom integritetu.

Inače, u nekim zemljama EU na strukturne fondove već se gleda jedino u smislu transfera subvencija iz bogatih u siromašne regione EU.

Činjenica je da od 454 milijarde evra za period 2014-20. gotovo 70% ide manje razvijenim regionima, odnosno onim sa bruto domaćim proizvodom (BDP) po stanovniku manjim od 75% proseka Evropske unije. Međutim, to je samo jedna strana stvari, direktno povezana sa Evropskim ugovorima u kojima je eksplicitno naveden cilj “smanjenja razlika u razvoju između regiona i podrške za najmanje razvijene regione”.

To, kako se navodi, nije samo samo pitanje solidarnosti, već i ekonomske racionalnosti. Konvergencija regionalnih ekonomija je motor rasta unutar jedinstvenog tržišta EU i utiče na evropsku ekonomiju u celini, uvećava obim unutrašnjeg tržišta i doprinosi konkurentnosti evropskih proizvoda i usluga.

Koheziona politika ima ključnu ulogu u podsticanju regiona da primenjuju evropske strategije i politike i može da osigura da unapređenje regionalnog razvoja ide “ruku pod ruku” sa ciljevima EU.

Programi prekogranične saradnje doprineli su izgradnji evropskog identiteta uz očuvanje lokalnih specifičnosti, istakli su predstavnici dva evropska regiona.

“Uz višestruke koristi od regionalne politike EU … najmanje što možemo reći je da kohezionu politiku treba sačuvati i posle 2020. u sadašnjoj formi i možda pojačati. Više istraživanja, uključujući nedavnu analizu Konferencije primorskih regiona Evrope (CPMR), pokazalo je da regionalne razlike opet rastu”, navodi se u tekstu.

S obzirom na sve to, evropski regioni su u procesu pokretanja političkih inicijativa sa ciljem očuvanja kohezione politike posle 2020. godine. U autorskom tekstu predstavnika Severnog Egeja i Kalabrije ističe se da je važno da evropski, nacionalni i regionalni donosici odluka udruže snage i podrže te akcije.

“Napuštanje kohezione politike uzdrmalo bi temelje evropske građevine u vreme kada Evropa prolazi kroz egzistencijalnu krizu”, zaključili su Lampropulos i Molika.

Izvor: EurActiv.rs

Komentari

 
0

 Podeli

Napiši komentar

Unesite komentar


Ime


e-mail


website


Povezane vesti

Bilten o socijalnom uključivanju

Arhiv biltena o socijalnom uključivanju

Aktuelnosti > <

Kalkulator socijalnih davanja

Blog > <

Aktuelni dokumenti > <

Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji
Decembar, 2021 arrow right pdf [3 MB]
SILC u Republici Srbiji: Metodološki okvir i analiza izabranih pokazatelja siromaštva i nejednakosti
Decembar, 2021 arrow right pdf [2 MB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj osoba koje žive sa HIV
Decembar, 2021 arrow right pdf [305 KB]
E2E: Utvrđivanje institucionalnog okvira za uspostavljanje Nacionalne standardne klasifikacije zanimanja u Srbiji
Decembar, 2021 arrow right pdf [709 KB]
Analiza održivih modela za obezbeđivanje pristupa čistoj pijaćoj vodi, kanalizaciji i električnoj energiji stanovnicima podstandardnih romskih naselja u Republici Srbiji
Decembar, 2021 arrow right pdf [4 MB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj nacionalnih manjina
Decembar, 2021 arrow right pdf [174 KB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj migranata i tražilaca azila
Decembar, 2021 arrow right pdf [219 KB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj dece
Decembar, 2021 arrow right pdf [439 KB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj mladih
Decembar, 2021 arrow right pdf [456 KB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj starije populacije
Decembar, 2021 arrow right pdf [307 KB]