Tim za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva

Tim za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva Vlade Republike Srbije je u saradnji sa Koordinacionim telom za rodnu ravnopravnost Vlade Republike Srbije sproveo analizu nastavnih planova i programa i udžbenika za predmet Srpski jezik od I do IV razreda osnovne škole, kako bi se ispitala uključenost rodne perspektive u nastavni materijal i dokumenta kojima se programira nastava.

Analiza je sprovedena u periodu od oktobra 2017. do juna 2018. godine i obuhvatila je nastavne planove i programe od I do IV razreda i udžbeničke komplete tri izdavača čiji su udžbenici najzastupljeniji u školama u Srbiji (Klett, Eduka i Novi Logos). Predmet srpski jezik je izabran zbog toga što podrazumeva najveći fond časova i obuhvata teme koje se tiču različitih aspekata društvenog i porodičnog života koje su pogodne za podsticanje diskusije o položaju žena, rodnim ulogama i stereotipima.

Kako je analiza pokazala, koncept rodne ravnopravnosti nije uključen u pojmovni aparat ni u nastavnim programima niti u udžbenicima za prva četiri razreda osnovne škole. Nijedan od ponuđenih sadržaja u svom nazivu ne obuhvata temu rodne ravnopravnosti, niti obrada datih sadržaja podrazumeva objašnjenje uslova za razvoj rodne ravnopravnosti, kao ni izvore rodne neravnopravnosti u našem društvu.

Rodna neravnopravnost se ogleda i u velikoj nesrazmeri broja autora i autorki čija su dela obuhvaćena udžbenicima (u korist autora), većoj zastupljenosti muških likova u tekstovima i na slikovnim prilozima u poređenju sa ženskim likovima, pri čemu su u najvećoj meri muški likovi glavni likovi u tekstovima, oni pokreću radnju i rešavaju zaplet. Takođe, u udžbenicima je predstavljen širi dijapazon profesija, osobina, vrednosti i interesovanja muških likova u poređenju sa ženskim.

Kako je ova analiza pokazala, iako postoje pozitivni primeri u čitankama i nastavnim listovima, kao što su korišćenje rodno neutralnog ili rodno osetljivog jezika, prikazivanje muško-ženskih parova u nestereotipnim aktivnostima, učestvovanje i dečaka i devojčica u kućnim poslovima, kao i prikazivanje devojaka u sportskim dresovima i sa medaljama oko vrata, jasno je da je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se nastavni materijal obogatio rodno relevantnim sadržajima koji bi podstakli razgovor i ohrabrili učenike i učenice da zauzmu kritički stav prema strukturnoj utemeljenosti rodnih odnosa u našem društvu.

Kliknte da preuzmete studiju „Rodna analiza nastavnih programa i udžbenika za srpski jezik od prvog do četvrtog razreda osnovne škole” (.pdf).