Svaka osma osoba sa invaliditetom starija od 15 godina nema osnovno obrazovanje, dok ih je od oko 570 hiljada koliko živi u Srbiji samo 9% ekonomski aktivno, podaci su koje je 3. decembra predstavio Repulički zavod za statistiku Srbije povodom Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom. Podaci pokazuju da je posebno loš položaj žena sa invaliditetom. U EU oko 44 miliona osoba starosti od 15 do 64 godine ima neku vrstu invaliditeta, zbog čega nisu u potpunosti uključeni u društvo i ekonomske aktivnosti.
“U Srbiji živi 571.780 osoba sa invaliditetom, što predstavlja 8% ukupnog stanovništa. Među njima, oko 58% su žene, pri čemu je prosečna starost žena oko 69, a muškaraca oko 64 godine”, rekao je pomoćnik direktora Zavoda Zoran Jančić povodom Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom.
On je na promociji publikacije o osobama sa invaliditetom u Beogradu autora Milana Markovića istakao da je prvi put u Srbiji prikupljen podatak o problemima tih osoba u svakodnevnom životu. Publikacija je rađena prema popisu stanovništva Srbije iz 2011. godine.
Kako je naveo autor Milan Marković, 92.062 osobe (16,2%) ima tri vrste invaliditeta, a najviše nejednakosti zastupljeno je u obrazovanju i ekonomskoj aktivnosti i to prema ženama više nego prema muškarcima.
“Svaka osma osoba od 15 godina i starija nikad nije ni krenula u školu, od čega je oko 81% žena. To je 41,9% od ukupnog broja neobrazovanih”, kazao je Marković.
Prema njegovim rečima, kada je reč o ženama sa invaliditetom stanje je negativno u svakom od aspekata, a iako ne postoji podatak o nasilju, postoje indicije da su one tri puta više žrtve svih vrsta nasilja u svim sferama društva.
Osoba sa invaliditetom ima oko 62% među penzionerima, dok je studenata i ucenika 0,5%.
Od ukupnog broja osoba sa invaliditetom, najviše ima problem sa hodom (oko 60%), dok je najmanje onih sa problemom u vezi sa komunikacijom (0,8% ukupnog stanovništva Srbije).
Najbolji pristup obrazovanju i poslu u Švedskoj
Prema podacima Eurostata, stopa zaposlenosti građana u dobi od 15 do 64 godine u EU u 2011. bila je 66,9%, dok je kod osoba sa invaliditetom ta stopa bila znatno niža, 47,3%.
Najviša stopa zaposlenosti osoba sa invaliditetom je u Švedskoj gde iznosi 66,2%, a najniža u Mađarskoj 23,7%. Zaposlenost iznad 60% se beleži u Luksemburgu, Finskoj, Austriji, a manje od trećine osoba sa invaliditetom ima posao u Irskoj, Bugarskoj, Rumuniji, Slovačkoj i Hrvatskoj.
Slične su razlike u populaciji sa i bez invaliditeta i kada je reč o pristupu obrazovanju i celoživotnom učenju: stopa građana starosti od 25 do 64 godine koji se obrazuju iznosila je pre tri godine 9,8%, a kod građana sa invaliditetom 6,9%.
Obrazovanju i celoživotnom učenju najbolji pristup imaju osobe sa invaliditetom u Švedskoj (26,2%) i Danskoj (24,5%), dok ih je u Rumuniji i Mađarskoj u obrazovanje uključeno samo 0,5 i 0,8%.
Osobe sa invaliditetom su izložene i riziku od siromaštva ili isključenosti iz društva. Dok je gotovo 30% osoba sa invaliditetom starijih od 16 godina 2013. bilo izloženo tome, kod građana bez invaliditeta ta stopa je iznosila 21,4%.
Najveći jaz između građana sa i bez invaliditeta koji su izloženi riziku od siromaštva ili socijalnoj isključenosti postoji u Bugarskoj. U toj članici EU tom riziku je izloženo 63,7% osoba sa invaliditetom i 44,1% građana bez invaliditeta, što je ralzika od gotovo 20 procentnih poena. Najmanja razlika između tih grupa stanovništva se beleži u Grčkoj (2,3 procentna poena).
U Srbiji je 55,1% osoba sa invalidetom izloženo riziku od siromaštva ili isključenosti iz društva a bez invaliditeta 40,5% što je razlika od 14,6 procentna poena.
Izvor: Beta, EurActiv.rs
Napiši komentar