Vlada republike SrbijeVlada Republike Srbije

Jezici

Upoznajte Minu Rakićević – ŽENU ZMAJA

Objavljeno 06.04.2017.

Mina Rakićević (Foto: Goran Đukanović)

Mina Rakićević (Foto: Goran Đukanović)

Piše: Milana Lazić

Žene čine 51,3% od ukupnog broja stanovnika u Republici Srbije, a nešto manje od trećine preduzetnica (31,7%). Prema dostupnim istraživanjima, žene se odlučuju na preduzetništvo uglavnom iz ekonomske nužde i kako bi izašle iz dugoročne nezaposlenosti. Manji je broj onih koje se odlučuju da se bave preduzetništvom jer imaju preduzetničku ideju koju žele da realizuju. Razloge za to možemo naći najpre u još uvek stereotipnim ulogama muškaraca i žena, gde je ženama pripala tradicionalna uloga majke koja brine o porodici i kući i pasivno je okrenuta donošenju odluka u vezi sa prihodima ili ostvarenjima svojih profesionalnih ciljeva.

Nagrada „Cvet uspeha za ženu zmaja“ je priznanje koje Udruženje poslovnih žena Srbije dodeljuje svake godine najuspešnijim preduzetnicama, već deset godina zaredom. Ova priznanja se dodeljuju u tri kategorije: „najevropskija ženska firma“, koja podrazumeva kriterijume da preduzeće izvozi svoje proizvode u zemlje Evropske unije; zatim „najbolji model zapošljavanja žena“, kao i u potkategoriji  „samozapošljavanje“, kao i specijalna priznanja u kategorijama za: inovativnost, uspešan poslovni model, društveno odgovorno poslovanje, porodično preduzetništvo, kao i podsticanje ženskog preduzetništva u ruralnoj sredini.

Ovogodišnje specijalno priznanje za  porodično preduzetništvo za Ženu zmaja zasluženo je dodeljeno direktorki porodičnog preduzeća „Delikos“, fenomenalnoj Mini Rakićević, koja vodi biznis sa 29 zaposlenih, od kojih su većinom žene.

Uručivanje priznanja „Cvet uspeha za ženu zmaja“

Uručivanje priznanja „Cvet uspeha za ženu zmaja“

Za Minu ova nagrada znači veliku čast, ali ne zbog toga što ona predstavlja ideju o tome da je Mina Rakićević najbolja među preduzetnicama porodičnog biznisa u 2016. godini, već zbog toga što joj je ova nagrada pomogla da otkloni sumnju da ona to ne radi dovoljno dobro. Kada je čula reči hvale koje je pobrala ovim uspehom, Mina se osetila moćnom ženom u Srbiji, što je nažalost retkost, i povratila hrabrost da ona baš može sjajno da obavlja posao vođenja preduzeća u oblasti mesne industrije. U tom smislu, za Minu ova nagrada predstavlja momenat prepoznavanja i vrednovanja posvećenog rada i potvrde o važnosti neodustajanja.

Na pitanje kako je saznala za nagradu „Cvet uspeha za ženu zmaja“, Mina kaže da ju je jedna opasna zmajica i članica Udruženje poslovnih žena, Afrodita Bojić, kandidovala. Ceo proces je izgledao tako da je, nakon kandidature, Mina imala zadatak da popuni prijavu tokom jula prošle  godine i u septembru joj je Udruženje poslovnih žena Srbije javilo da je jedna od kandidatkinja u užem izboru.

Delikos proizvodnja (Foto: Stefan Đaković)

Delikos proizvodnja (Foto: Stefan Đaković)

Preduzeće „Delikos“, koje Mina vodi, ima 29 zaposlenih, od čega je 17 žena. Mina smatra da je važno davati ženama priliku za zaposlenje, jer su žene te koje menjaju svet.

„Delikos“ je osnovan 2005. godine i bavi se proizvodnjom mesnih prerađevina visokog kvaliteta. Iz svoje palete proizvoda Delikos prozvodi: Kosmajsku buđolu, pancetu, suvu pršutu, goveđi ramstek, seoski kulen, sremsku kobasicu i druge. Godišnja proizvodnja ovih proizvoda koristi 55% svojih trenutnih kapaciteta i seže do 100 tona. Ono što je Mini kao direktorki primarno jeste očuvanje kvaliteta, zbog čega se za preradu koristi samo kvalitetno meso, a njeni proizvodi ne sadrže pojačivače ukusa i boja, alergene, zamene za meso, emulgatore i slično – danas vrlo često prisutno u prehrambenoj industriji. Planira i širenje trenutnih kapaciteta na više od postojećih 55%, no to će biti usklađeno tako da ne narušava kvalitet ovih proizvoda, kaže nam Mina.

KOSMAJSKA_logoMinu lično poznajem dve godine i svaki put kada sam je slušala kako priča o ulaganju energije i borbi kroz koju svakodnevno prolazi kao žena, direktorka, majka, supruga, kćerka, pomislila sam da je ona zaista i istinski ta – ŽENA ZMAJ. Kada sam saznala da je baš ona dobitnica ovog prestižnog priznanja, kao jedna od najboljih preduzetnica u Srbiji, nisam mogla, a da ne poželim da sa njom porazgovaram o tome šta za nju ova nagrada znači, kako se oseća, kao i kako je biti preduzetnica i direktorka preduzeća u Srbiji.

Mina Rakićević je završila dva fakulteta – molekularnu biologiju, a ubrzo zatim i Kraljevsku akademiju dramskih umetnosti u Londonu. Nakon završenih fakulteta, 2000. godine se vratila u Srbiju sa idejom da će stvari krenuti nabolje, a preduzetništvom počinje da se bavi u jako teškom ličnom trenutku.

Priča preduzetnice, prethodno uspešne producentkinje i novopečene majke na porodiljskom odsustvu, počinje sasvim neočekivano i odjednom. Naime, te 2013. godine, Mina na sebe preuzima preduzeće posle očeve smrti. Njena odluka je bila inspirisana mišlju: „Želela sam da budem nešto sto nisam – gazdina kćerka, a u stvari sam bila fajterka. Nisam se spremala da budem direktorka, da znam poreze i zakone, nego je to bilo pitanje opstanka fabrike i brenda na tržištu, u šta je već bilo dosta uloženo.”

Delikos proizvodi (Foto: Stefan Đaković)

Delikos proizvodi (Foto: Stefan Đaković)

Mina smatra da na početku ništa nije znala o vođenju preduzeća, posebno ne o preduzetništvu. Međutim, sada na pitanje na šta je asociraju preduzetništvo i preduzetnici kaže: „Ne znam kako bih ga okarakterisala, to je… za zmajeve i zmajice. Preduzetništvo je namenjeno onima koji odluče da neće da rade ni za koga, niti žele da rade u sistemu, i za mene su vredni svakog poštovanja.“

Mina smatra da je preduzetništvo neophodno ovoj zemlji. Ona smatra da je za našu zemlju važno da se razvija preduzetnički duh i da je odgovornost nadležnih da podstaknu kreiranje tog ambijenta, kao i da se preduzetništvu daje vetar u leđa, ne samo kod odraslih već i u kulturi obrazovanja kod mladih. Minina poruka za unapređenje preduzetništva ide u pravcu iskorišćavanja potencijala domaćih malih i srednjih preduzeća i davanja podsticaja. Kako ona navodi, tržišna utakmica mora biti fer i u tome bi domaćim proizvođačima značajno pomoglo ukoliko bi se smanjili mnogobrojni parafiskalni nameti koji opterećuju i stimulišu sivu ekonomiju i nelegalno poslovanje. Mina smatra da je to je veliki problem, pogotovo što poslodavci i preduzetnici ne vide benefite plaćanja ovih nameta. Takođe, Mina navodi da je neophodno raditi na širenju tržišta, budući da su carinske usluge veoma visoke.

Delikos proizvodi

Delikos proizvodi

„Važno je da znamo da kao zemlja u tranziciji moramo da napravimo prelaz od socijalističke kulture, u kojoj smo računali na siguran državni posao, ka samostalnijem radu i usmerenju ka preduzetništvu i preduzetničkom duhu.“

Minina poruka svima onima koji žele da se oprobaju u preduzetništvu je sledeća: „Uvek prvo sebi postavi pitanje: šta je najgore što može da se desi? Ukoliko nešto ne probaš, najgore što može da se desi jeste da ostaneš tu gde jesi. Ukoliko ne probaš i ne preuzmeš rizik nećeš biti pametniiji ni uspešniji, a ako ne uspeš – sigurno postaješ pametniji za to iskustvo koje si probao i to ti otvara neka druga vrata. Ako padneš – ustani i probaj ispočetka. Nijedan posao nije bez grešaka. Iz njih učimo i one nas čine snažnijima i otpornijima na veće izazove koji se mogu pojaviti. Moj lični primer to pokazuje. Ja svoje najbliže saradnike učim da preuzmu odgovornost i nešto iz tog iskustva nauče.“

Poruka koju Mina želi da prenese ženama u Srbiji je: „Imajte jasnu ideju i cilj u životu i verujte da ćete uspeti. Budite hrabre, verujte u sebe, budite odvažne i znajte da se uspeh ne postiže preko noći. Ne idite prečicom, jer će zasluge doći, dok sve što brzo dođe brzo i ode.“

Delikos proizvodi

Delikos proizvodi

Mina takođe ističe da joj je ova nagrada dala mogućnost da stavi tačku na preispitivanje sopstvenih sposobnosti i povratila veru u to da je istrajnim radom i zalaganjem moguće ostvariti značajne rezultate i i dobiti priznanje za kvalitetan rad u Srbiji.

Ono što možemo zaključiti na primeru Mine Rakićević, najbolje preduzetnice porodičnog preduzeća 2016. godine i Žene zmaja, jeste da žene na tržištu rada treba podstaći i posmatrati ih kao proaktivne preduzetnice i poslodavce koji aktivno doprinose privrednom razvoju naše zemlje. Kao aktivne članice, žene preduzetnice doprinose povećanju društvene odgovornosti i kolektivne svesti u oblasti ekonomskog osnaživanja žena, što je ključno za razvoj kao i za poboljšanje slike o ženama u društvu.

Komentari

 
0

 Podeli

Napiši komentar

Unesite komentar


Ime


e-mail


website


Povezane vesti

Bilten o socijalnom uključivanju

Arhiv biltena o socijalnom uključivanju

Aktuelnosti > <

Kalkulator socijalnih davanja

Blog > <

Aktuelni dokumenti > <

Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji
Decembar, 2021 arrow right pdf [3 MB]
SILC u Republici Srbiji: Metodološki okvir i analiza izabranih pokazatelja siromaštva i nejednakosti
Decembar, 2021 arrow right pdf [2 MB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj osoba koje žive sa HIV
Decembar, 2021 arrow right pdf [305 KB]
E2E: Utvrđivanje institucionalnog okvira za uspostavljanje Nacionalne standardne klasifikacije zanimanja u Srbiji
Decembar, 2021 arrow right pdf [709 KB]
Analiza održivih modela za obezbeđivanje pristupa čistoj pijaćoj vodi, kanalizaciji i električnoj energiji stanovnicima podstandardnih romskih naselja u Republici Srbiji
Decembar, 2021 arrow right pdf [4 MB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj nacionalnih manjina
Decembar, 2021 arrow right pdf [174 KB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj migranata i tražilaca azila
Decembar, 2021 arrow right pdf [219 KB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj dece
Decembar, 2021 arrow right pdf [439 KB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj mladih
Decembar, 2021 arrow right pdf [456 KB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj starije populacije
Decembar, 2021 arrow right pdf [307 KB]