Vlada republike SrbijeVlada Republike Srbije

Jezici

Treća nacionalna debata: Obrazovanje za novo vreme

Objavljeno 16.11.2011.

modern_studyGrađanske inicijative uz podršku Tima za socijalno uklјučivanje i smanjenje siromaštva i British Council u Srbiji su, 14. novembra 2011. godine, organizovale debatu „Obrazovanje za novo vreme“. Bilo je prisutno 136 predstavnika/ca obrazovnih institucija, donatora, ambasada, organizacija civilnog društva, nastavnika, direktora  škola, učenika i roditelјa.

Potpredsednik Vlade Republike Srbije za evropske integracije Božidar Đelić je, otvarajući debatu, govorio o značaju razvoja obrazovanja za budućnost Srbije, posebno u kontekstu pridruživanja Evropskoj uniji. On je naglasio da kvalitet obrazovanja i produktivnost radne snage jedne zemlјe određuje njenu poziciju u međunarodnoj podeli rada i da Srbija mora da krene u susret zahtevima novog vremena. Obrazovanje je nazvao upravo srcem puta Srbije ka Evropskoj uniji.

U tom kontekstu je potpredsednik Đelić govorio o problemima sa kojima se zemlјa suočava u vezi sa obrazovanjem: svaki treći građanin  završio je tek osnovnu školu, a samo petina građana starosti između 31-35 godina ima univerzitetsku diplomu, za razliku od Evrope gde je to čak trećina. Zabrinjava i podatak da trećina mladih u dobu između 18-24 godine prekine školovanje, za razliku od zemalјa EU isto učini 15 odsto mladih lјudi, a da Srbija stremi ka cilјu da ima manje od 25 odsto učenika koji sa 15 godina nisu dostigli funkcionalnu pismenost. Đelić je takođe naglasio da je Srbija jedina zemlјa u Evropi u kojoj svoje mesto nije dobio koncept celoživotnog učenja i izrazio svoj strah da ideja o tome da svako, svakog dana mora da radi dodatno na svom obrazovanju, još uvek nije dobila svoje mesto.

U vezi sa materijalnom situacijom u obrazovnom sistemu Srbije, Đelić je rekao da je promenjena u odnosu na prethodnu deceniju i da su plate učitelјa u osnovnim školama poslednjih godina iznad proseka, priznajući da su i takve, one još uvek niske. „Da bi se pobolјšao sistem obrazovanja u Srbiji treba koristiti evropske fondove jer je u budžetu EU 36 milijardi evra više opredelјeno za obrazovanje nego što je to bilo do sada.“, naglasio je Đelić. Đelić je naglasio da od strategije obrazovanja u Srbiji očekuje projekciju budućnosti u kojoj kvalitetno obrazovanje omogućava veći bruto domaći proizvod. To se očekuje od obrazovanja otvorenog ka ostatku društva, prima povratne informacije i na njih reaguje. U tom sistemu Božidar Đelić je naglasio značajnu ulogu zaposlenih u obrazovanju, ali i roditelјa  i učenika.

Tony O’Brien, direktor Britanskog saveta u Srbiji je naglasio važnost obrazovanja i posebno mesto koje u njegovom razvoju imaju vrednosti kao što su kreativnost, integritet , uzajamnost, profesionalizam i vrednovanje lјudi. On je naglasio značaj podsticanja lјudi, ohrabrivanja da rešavaju probleme, postavlјaju pitanja i dovoditi u pitanje stare načine za obavlјanje poslova. O’Brien je naglasio važnost priprema za novo vreme, tehnologije, nove stilove učenje, revoluciju u obrazovanju, kao i značaj poštovanja zahtevanog standarda i kvaliteta, dakle, promena čija se validacija zasniva na praćenju rada i oceni uspešnosti onih koji su u školi i nastavnika i direktora škola i učenika.

Tinde Kovač  Cerović, državna sekretarka u Ministarstvu prosvete i nauke smatra da je važno odgovoriti na pitanja kao što su: zašto se obrazovanje menja, kako se ono menja i koji su izazovi u Srbiji, podsećajući da veštine  i znanja koje poslodavaci očekuju od zaposlenih jasno postavlјaju zahteve pred sistem obrazovanja. Rezultati istraživanja stavlјaju fokus na nastavnike, a u fokusu mora biti i menjanje tradicionalne atmosfere koja je još uvek dominantna u školama. U narednom periodu je potrebno oformiti nove institucije koje bi se bavile podrškom razvojnih kapaciteta, podrškom procesa pridruživanja EU na školskom nivou, akreditacijom programa vezanih za doživotno učenje.

U delu debate o kvalitetu obrazovanja koje je potrebno u budućnosti Desanka Radunović, predsednica Nacionalnog prosvetnog saveta je naglasila učenje dece kako da uče, kao klјučnu promenu koja treba da se unese u reformisano obrazovanje. Takođe je naglasila važnost pripreme učenika i učenica za multikulturalno društvo, različitih jedinki u kojem su oni aktivni, inventivni i kreativni. Prema njenom mišlјenju, na osnovu klјučnih kompetencija koje su prihvaćene, definisani su ishodi za osnovnu školu. Isti posao za srednju školu tek predstoji, a bitan je kao priprema mladih za tržište i privredu. Nastavnici  su u tom procesu najvažniji, a u toj oblasti je najteže sprovesti promene. Doneti su standardi kompetencija za nastavnike i to je početak. Nacionalni prosvetni savet i Savet visokog obrazovanja pokrenuli su dogovore o standardima za akreditaciju nastavničkih programa. I sami nastavnici nedovolјno prihvataju svoju odgovornost u obrazovnom lancu i obavezu da prate  inovacije.

Aleksander Baucal, profesor na Filozofskom fakultetu, smatra da promišlјanje o obrazovanju treba da bude usmereno ka životu posle 2025. godine kada će deca koja su sada ušla u školu preuzeti neke odgovorne uloge. Tada će komunikacijske tehnologije promeniti naše poslove, poslovi će zahtevati iznalaženje novih rešenja. Onaj ko je sada počeo da radi promeniće ne samo 4 posla, već 4 profesije. Raste broj nerutinskih, analitičkih i timskih poslova. Učenje će predstavlјati integraciju formalnog, neformalnog i informalnog.  Programi preduniverzitetskog obrazovanja su akademski, kao da služi samo da se u univerzitet uklјuče budući asistenti, a onda i profesori. Indikativan je podatak da samo 26 odsto nastavnika iskazuje energiju i stav potreban za dobro obavlјanje posla. „Iako prosek nije sjajan imamo izuzetne pojedince, postoje izuzetne škole, nastavnici koji su uspeli da naprave dobru atmosferu, ali ih ne vidimo jer se fokusiramo na prosečnu lošu sliku. To su oaze kvaliteta koje treba primetiti, promovisati i proširiti“.

Ljubiša Rajić, profesor na Filološkom fakultetu, smatra da je potrebno imati analizu stanja da bi se govorilo o kvalitetnom znanju i strategiji razvoja obrazovanja u Srbiji. A poslednje takvo, sveobuhvatno istraživanje o osnovnoj školi uradjeno je pre 10 godina. On smatra da to što najveći univerzitet u zemlјi nema analitičku i razvojnu službu jeste najbolјa slika i univerziteta i obrazovanja u celini. „Univerzitet „proizvodi“ sav nastavni kadar i zato je važan. Osim toga, on daje kadar privredi, državi.“, kaže Ljajić. Zatim insistira na tome da Zavod za unapređenje vaspitanja i obrazovanja umesto da pita nastavnika da li je nešto izvodlјivo u učionici, daje rešenja koja dobro izgledaju samo na papiru.

Milan Knežević, predsednik Asocijacije malih i srednjih preduzeća, je ukazao na potrebu da obrazovanje prati potrebe privrede i ostalih koji koriste kadar koji se školuje. U svojoj fabrici Knežević je napravio centar za industrijsku obuku, jer znanja koja su donosili mladi nije podrazumevao kapacitete za njihovu primenu. Tako se i moglo dogoditi da diplomirani studenti koji su ušli u fabriku nisu mogli ni da prepoznaju mašine koje treba da njihove ideje pretoče u proizvod. On je insistirao na tome da nezavisnost univerziteta ne sme da znači nemogućnost da tržište rada definiše kakve kompetencije od budućih zaposlenih očekuje.

Dejan Bojanić, predstanvik Unije srednjoškolaca Srbije, je govorio o kvalitetu obrazovanja, otvorenosti škola. On je spomenuo istraživanje prema kojem je 82 odsto učenika i  učenica mišlјenja da treba da imaju pravo glasa u školskom odboru, a ovaj stav je u istom istraživanju  podržalo i 56% profesora.  Zakonom su sada škole obavezane da omoguće formiranje učeničkih parlamenta, a oni imaju pravo glasa u školskom odboru. Osim toga učestvuju u radu školskog aktiva za samovrednovanje i školskog aktiva za stručno planiranje. Učenici smatraju da školovanje treba da bude besplatno, a da treba unaprediti dostupnost, inkluzivnost, metodologiju rada i aktivno učešće učenika i učenica. Veliki značaj daju volontiranju. Oni smatraju da se diskriminatorski sadržaji i fotografije ne smeju naći u udžbenicima. Sistem treba da podstiče kritičko mišlјenje i istraživanje, a škola individualnost i odgovor na potrebe učenika. Od svojih nastavnika učenici očekuju da stalno uče i usavršavaju svoja znanja i veštine, unapređuju metodologiju. Smatraju da se neformalno obrazovanje mora vrednovati isto kao i formalno i informalno, a da nepostojanje sektora za srednje obrazovanje u Ministarstvu prosvete i nauke doprinosi opisanoj lošoj situaciji.

O vezi između upravlјanje školama i kvaliteta obrazovanja govorio je Ray Tarleton, direktor internacionalnog programa Nacionalnog koledža za razvoj liderstva u školama iz Velike Britanije. On je, pored predstavlјanja institucije iz koje dolazi, govorio o najvažnijim nalazima istraživanja koje su zajedno sa Mc Kenssey, radili u osam 8 najuspešnijih obrazovnih sistema u svetu. Od 100 škola koje imaju dobre lidere, u 93 učenici i učenice postižu dobre standarde postignuća. Od 100 škola koje nemaju dobar pristup liderstvu, samo u jednoj školi učenici imaju dobra postignuća. Nema primera pobolјšanja postignuća u školi bez dobrog liderstva. On je takođe naglasio značaj motivisanja i uklјučivanja roditelјa u život škole, a kao najvažnije je navedeno da direktori podržavaju profesionalni razvoj nastavnika i nastavnica. Kao jedan od prioriteta Tarleton je naveo eksternu evaluaciju koja daje pravu sliku škole i locira ono što je potrebno menjati i unapređivati. Važno iskustvo vezano za unapređivanje rada škola vezano je za horizontalno učenje, odnosno razmenu dobrih iskustava među nastavnicima u istoj školi, kao i među školama.

Deo debate na kojem se razgovaralo o ulozi nastavnika u postignućima učenika,  Vigor Majić, direktor Istraživačke stanice “Petnica”, smatra da je za promene u obrazovanju klјučna politička volјa i da se u hipercentralizovanom sistemu ne mogu napraviti koraci napred. Da bismo imali inicijativu u školi, dobre lidere, dobre nastavnike, moramo imati mogućnost da škola svoje ideje ostvari. Škola malo šta može da promeni jer je sve propisano, pa, na primer, škola, čak i kada je unikatna, ne može sama da pravi udžbenike. Obrazovanje se može menjati tek kada imamo objektivne pokazatelјe o tome koliko nešto dobro radimo. Objektivno eksterno merenje postignuća učenika je uslov svih uslova za bilo šta drugo u školi, a kvalitet nastavnika se ne može meriti pohađanjem akreditovanih seminara. U obrazovanju se nalazi odgovor na pitanje gde ćemo biti.

Milan Vukobrat, direktor Elektrotehničke škole „Mihajlo Pupin“, je akcentovao globalne izazove projektovanja budućeg obrazovanja: „Potrebno je decu školovati za zanimanja koja još ne postoje, za korišćenje tehnologija koje još nisu izmišlјene, da bi se rešavali problemi kojih još nismo svesni“. Vukobrat je takođe dodao da 10 najtraženijih poslova u svetu u 2010. godini u 2004. godini nisu ni postojali, a očekuje se da sadašnji učenik do svoje 38 godine promeni 5-8 poslova. Vukobrat je govorio i o visokim postignućima Elektrotehničke škole „Mihajlo Pupin“ i da takve, upešne modele i iskustva treba koristiti za razvoju drugih, manje uspešnih škola.

Tatjana Matijaš, profesorka u Saobraćajnoj tehničkoj školi u Beogradu, govorila je o potrebi pobolјšanja kvaliteta nastave, obezbeđivanja kvaliteta socijalizacijske uloge škole, pobolјšanje kvaliteta nastave, rukovođenja i menadžerisanja, povećanje pravednosti i efikasnosti u obrazovnim institucijama. Za osposoblјavanje mladih lјudi za život u svetu brzih promena i za život u demokratskom društvu važna je višestruka uloga nastavnik/ca: stručnjak, čuvar, model, posmatrač, medijator, planer, kreator, motivator, pomagač, edukator, inicijator, učesnik i evaluator.

Tanja Ranković, koordinatorka za obrazovanje i razvoj lјudskog kapitala Tima za socijalno uklјučivanje i smanjenje siromaštva, je rekla da je neophodno koristiti najbolјe prakse dobrih obrazovnih sistema i prilagođavati ih ambijentu u kojem živomo. „Naša država, ne može sebi da dozvoli luksuz da većina populacije bude neobrazovana u budućnosti, jer je, dugoročno gledano, socijalna i finansijska cena neuspeha u obrazovanju veoma visoka“.  Iz diskusija koje su se čule na skupu proizašao je zaklјučak da je neophodan dogovor o tome kakvo je obrazovanje potrebeno, ali da je kultura celoživotnog učenja neophodna i uklјučuje i nastavnike i direktore u školama. Naše obrazovanje mora da odgovori na razvojne promene i pravce koje nam diktiraju Evropa savremeni svet u kojem živimo. To treba da bude društveni konsezus, a ne politički dogovor.

Milјenko Dereta, izvršni direktor Građanskih inicijativa je naglasio da u vezi sa cilјem obrazovanja potrebno usaglasiti sve ono što su posebni cilјevi države, privrede, prosvetnih radnika, jer se oni često suprotstavlјeni. Ta neusklađenost stvara problem. Posebno se pozvao na spomenuti podatak da samo četvrtina nastavnika u prosveti ima pozitivan odnos prema poslu koji obavlјa. Nјihov glas se iz prosvete  ne čuje, a to je glas onih koji rade kvalitetno i koji ne žele da imamo 46 odsto nezaposlenih mladih lјudi. Pobeđuje tišina koju promovišu oportunisti i oni koji ne vole da rade u obrazovanju. Odnos prema onima koji upravlјaju školom treba da se promeni. Za sve to su potrebne koncentrisanije i fokusiranije diskusije o svakoj od tih tema i da u njima učestvuju predstavnici učenika, predstavnici zainteresovane javnosti, kao i drugi relevantni akteri. U međuvremenu, ne postoji opravdanje, da se odlični primeri ne šire na druge škole. I eksterna evaluacija koja jedino može da da pravu sliku.

Milјenko Dereta je na kraju rekao da je sustinsko pitanje da li je reforma ovakvog sistema uopste moguća ili je potrebno nesto o čemu se danas sve vise govori u svetu,  a to je revolucija, dakle, ne popravlјanje, nego stvaranje nečeg novog.

Posle svake tematske celine otvarana je diskusija u kojoj su između ostalih učestvovali i prof. Zagorka Golubović, antropološkinja prof. Dragan Domazet, dekan Fakulteta informacionih tehnologija, prof. emirita Svenka Savić, psihološkinja i lingvistkinja, direktori škola, nastavnici i  učenici. Učesnici i učesnice skupa su pokazali veliko interesovanje za temu, ulogu relevantnih aktera obrazovanja u Srbiji, kao i za strategiju koja treba da  obezbedi ne samo viziju budućeg obrazovanja, već i načine kako da učenici i učenice koji izlaze iz škola imaju znanja, veštine i stavove neophodne za izazove tražišta rada i potrebe privrede koje se menjaju velikom brzinom.

Komentari

 
0

 Podeli

Napiši komentar

Unesite komentar


Ime


e-mail


website


Povezane vesti

Bilten o socijalnom uključivanju

Arhiv biltena o socijalnom uključivanju

Aktuelnosti > <

Kalkulator socijalnih davanja

Blog > <

Aktuelni dokumenti > <

Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji
Decembar, 2021 arrow right pdf [3 MB]
SILC u Republici Srbiji: Metodološki okvir i analiza izabranih pokazatelja siromaštva i nejednakosti
Decembar, 2021 arrow right pdf [2 MB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj osoba koje žive sa HIV
Decembar, 2021 arrow right pdf [305 KB]
E2E: Utvrđivanje institucionalnog okvira za uspostavljanje Nacionalne standardne klasifikacije zanimanja u Srbiji
Decembar, 2021 arrow right pdf [709 KB]
Analiza održivih modela za obezbeđivanje pristupa čistoj pijaćoj vodi, kanalizaciji i električnoj energiji stanovnicima podstandardnih romskih naselja u Republici Srbiji
Decembar, 2021 arrow right pdf [4 MB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj nacionalnih manjina
Decembar, 2021 arrow right pdf [174 KB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj migranata i tražilaca azila
Decembar, 2021 arrow right pdf [219 KB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj dece
Decembar, 2021 arrow right pdf [439 KB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj mladih
Decembar, 2021 arrow right pdf [456 KB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj starije populacije
Decembar, 2021 arrow right pdf [307 KB]