Vlada republike SrbijeVlada Republike Srbije

Jezici

Održana panel diskusija “Мusic has no gender / Muzika nema rod”

Objavljeno 19.07.2016.

Music has no gender / Muzika nema rodU okviru proteklog Mikser festivala, 11. juna, održana je panel diskusija “Music has no gender/ Muzika nema rod” u organizaciji Tima za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva, gde se razgovaralo o iskustvima domaćih muzičarki na trenutnoj muzičkoj sceni. U diskusiji su učestvovale Ana Ćurčin, pevačica i gitaristkinja, Kristina Lalić, DJ, Nataša Tasić Knežević, operska pevačica, i Maja Cvetković, frontmenka grupe E-play. Moderatorka razgovora bila je blogerka Milanka Lana Nikolić, jedna od redovnih autorki na Blogu o socijalnom uključivanju.

Umetnost bi trebalo da podrazumeva ravnopravnost u svakom smislu. Ipak, rodna diskriminacija je veoma prisutna u ovoj oblasti, ali i na drugim poljima, sudeći po Indeksu rodne ravnopravnosti koji je u Srbiji 46,6, dok je u EU 52,9 procenata, što ukazuje da smo još uvek daleko od jednakosti kada je o rodnoj ravnopravnosti reč.

Žene su u nepovoljnijem položaju ne samo u umetnosti uopšte već i u muzici gde se neretko suočavaju sa različitim oblicima diskriminacije, objektifikacijom ili potcenjivanjem mogućnosti na muzičkoj sceni pa često osećaju potrebu za dokazivanjem, ulažu veće napore da bi dostigle određene rezulate, manje su zastupljene na festivalima kada su u pitanju bendovi ali i pojedinačni nastupi.

Zato je ideja ovog događaja bila spajanje muzike i rodne ravnopravnosti i pružanje uvida u iskustva muzičarki ali i diskusija o tome u kojoj meri stereotipi i patrijarhalne norme preovlađuju u muzičkoj industriji. Cilj panela bio je i da motiviše i inspiriše one koji se bave rodnom ravnopravnošću da otvore vidike za žensko stvaralaštvo sa jedne, kao i umetnice i umetnike o stanju rodne ravnopravnosti u stvaralaštvu sa druge strane, ali i da podstakne žene kojima je potreban podstrek da se upuste u neku od kreativnih avantura. Tokom razgovora gošće su govorile o svojim iskustvima, stavovima i zapažanjima kada je reč o položaju žena u muzici.

Nataša Tasić Knežević je istakla da su rod i nacionalna pripadnost nebitni, već je važno da nam svima bude data ista šansa. Ona je takođe govorila o predrasudama sa kojima se susretala zbog toga što je romske nacionalnosti, o svojim studijama, o tome koliko joj znači pevanje, naglašavajući da za nju ne postoji ništa lepše od toga i da uživa u tome što kao operska pevačica daruje publici. Nataša je takođe rekla da je oduvek znala da će se baviti pevanjem jer je, kako je podelila sa učesnicama panela, stalno nešto pevala, još kao mala. Naglasila je da joj je porodica bila neizmerna i najvažnija podrška i oslonac, naročito majka i sestre.

Ana Ćurčin je govorila o svom muzičkom iskustvu i želji da se malo više bavi muzikom, da snimi neke nove pesme, ističući da je važno vreme kada se pesma piše, odnosno da postoji određeni trenutak za nastanak svake od njih. Ona je napomenula i da smo odrasli na muzici koju su napisali muškarci, ali da tekst koji je napisao muškarac drugačije sa nama komunicira od teksta koji je napisala žena. Govoreći o jeziku samom napomenula je i da je on opasna stvar, jer generiše to kako percipiramo stvari, i da moramo da se pozabavimo rodno senzitivnim jezikom.

Maja Cvetković je pričala o svom dugogodišnjem iskustvu na sceni u Srbiji, iznoseći rana iskustva  kadaje znao da ih dočeka potpuni muk iznenađenja od strane publike kada bi izašli na binu. Kasnije se to, naravno, promenilo. Ipak, Maja je navela da nije uvek lako biti žena muzičarka jer to podrazumeva neke izazove, na primer u organizaciji koncerata u smislu putovanja i smeštaja benda pri čemu organizatori često ne uzimaju u obzir to da li muzičarki iz nekog razloga ne prija da bude sa muškarcima u istoj sobi. Takođe, Maja je navela da postoje izazovi u smislu ugovaranja koncerata gde je ona kao menadžerka svog benda, što zna da bude zahtevno, naučila da se postavi prema organizatorima, ali da su postojale razne situacije gde, na primer, ne žele da im plate za svirku. Ona kaže da jeste dobro što te svi primete kada si žena u muzici, ali da to što si žena nije jedino što imaš da pokažeš. Maja je istakla da smatra da rod ne pomaže muzičaru ako loše svira, tako da u suštini nema osećaj da treba više da se trudi od svojih kolega muzičara.

Kristina Lalić je govorila o situacijama kada joj posle nastupa prilaze devojčice i raspituju se o samom DJ-ingu, mada kaže da se to sada malo ređe dešava, o značaju te vrste muzike za nju, o tome da joj predstavlja problem manjak vremena da se posveti muzici. Kao i Ana, rekla je da želi da se posveti stvaranju novih stvari uskoro. Svim ženama je poručila da nikako i nikada ne odustaju jer ih to čime žele da se bave čini onim što one zapravo jesu.

Po završetku diskusije ostavljen je prostor za pitanja publike, pa su gošće panela prenele svoja iskustva jednoj mladoj muzičarki koju su savetovale da nikada ne prihvata da radi bez honorara.

Nataša Tasić Knežević odgovarajući na pitanje iz publike o svom iskustvu u usklađivanju poslovnih obaveza i majčinstva rekla je da je bilo situacija kada joj je bilo teško, ali joj je tu velika podrška bila porodica, pre svega majka.

U zaključku su sve muzičarke naglasile koliko je važno da žene koje se bave muzikom i one koje žele, a nemaju hrabrosti da počnu, veruju u sebe i posvete se onome što vole, čak i ako nemaju podršku okoline.

Nadamo se da je ova diskusija podstakla žene kojima je bilo potrebno samo malo ohrabrenja da se bez straha upuste u stvari koje vole, i da ćemo u budućnosti imati više diskusija koje pokreću važne teme poput ove, ali i više žena muzičarki na sceni, jer kako sam naslov panela kaže, muzika nema rod, i ne sme ga imati jer ona predstavlja univerzalni jezik spajanja i stvaranja.

Komentari

 
0

 Podeli

Napiši komentar

Unesite komentar


Ime


e-mail


website


Povezane vesti

Bilten o socijalnom uključivanju

Arhiv biltena o socijalnom uključivanju

Aktuelnosti > <

Kalkulator socijalnih davanja

Blog > <

Aktuelni dokumenti > <

Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji
Decembar, 2021 arrow right pdf [3 MB]
SILC u Republici Srbiji: Metodološki okvir i analiza izabranih pokazatelja siromaštva i nejednakosti
Decembar, 2021 arrow right pdf [2 MB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj osoba koje žive sa HIV
Decembar, 2021 arrow right pdf [305 KB]
E2E: Utvrđivanje institucionalnog okvira za uspostavljanje Nacionalne standardne klasifikacije zanimanja u Srbiji
Decembar, 2021 arrow right pdf [709 KB]
Analiza održivih modela za obezbeđivanje pristupa čistoj pijaćoj vodi, kanalizaciji i električnoj energiji stanovnicima podstandardnih romskih naselja u Republici Srbiji
Decembar, 2021 arrow right pdf [4 MB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj nacionalnih manjina
Decembar, 2021 arrow right pdf [174 KB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj migranata i tražilaca azila
Decembar, 2021 arrow right pdf [219 KB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj dece
Decembar, 2021 arrow right pdf [439 KB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj mladih
Decembar, 2021 arrow right pdf [456 KB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj starije populacije
Decembar, 2021 arrow right pdf [307 KB]