Vlada Republike Srbije
U Evropskoj uniji je 2014. godine 5,1% stanovništva bilo starije od 80 godina, a taj udeo će do 2080. porasti do 12,3%, dok će udeo starijih od 65 godina porasti sa 18,5% na 28,7%, objavila je 29. septembra evropska statistička služba Eurostat. U Srbiji udeo starijih od 80 iznosi 5,1%, a starijih od 65 godina 18%, dok procene za 2080. na Eurostatu nema. Ono po čemu Srbija odstupa je očekivana dužina života za osobe od 65 godina i starije, koja u Srbiji iznosi 16,9 godina za žene i 14,3 za muškarce, dok je u EU u proseku 21,3 za žene i 17,9 za muškarce. Stariji od 65 su u Srbiji znatno češće izloženi teškom siromaštvu od proseka EU.
Ni u jednoj zemlji EU žene od 65 godina ne očekuju kraći vek nego u Srbiji, budući da najlošiji pokazatelj ima Bugarska sa 17,9, dok su muškarci u Letoniji nešto manje dugovečni nego u Srbiji, sa očekivanih 13,9 godina života nakon 65.
Srbija je po ovom pokazatelju slična Makedoniji, u kojoj je očekivani životni vek sa 65 godina 16,4 za žene i 14,4 godine za muškarce, dok je u Crnoj Gori situacija nešto povoljnija sa 17,5 godina za žene i 15 za muškarce.
U EU je najveća razlika između očekivane dužine života sa 65 godina u baltičkim zemljama, oko pet godina. Tako u Estoniji žene mogu očekivati 20,3 godina a muškarci 15,2, u Letoniji žene 18,6 a muškarci 13,9, a u Litvaniji žene 19,2 a muškarci 14,1.
Najmanja razlika između muškaraca i žena beleži se u Velikoj Britaniji (2,3 godine), Švedskoj (2,5 godina), Danskoj i Irskoj (po 2,7 godina).
Procene o porastu udela starih u stanovništvu nema za Srbiju, kao ni za druge zemlje regiona. Prema proceni Ujedinjenih nacija, udeo osamdesetogodišnjaka i starijih u Srbiji u 2015. iznosi 4,7%, a očekuje se porast na 7,1% do 2050. i 12,3% do 2100, dok će udeo 60-godišnjaka i starijih porasti sa 24,4% u 2015. na 32,3% do 2050. i 63,6% do 2100.
Na nivou EU zanimljiv je slučaj Slovačke, u kojoj je trenutno udeo starihjih od 80 godina 3%, što je najmanje u EU. Ova zemlja će prema projekciji Eurostata do 2080. postati zemlja sa najvećim udelom starih u EU od 16,3%, dok će je slediti Portugalija sa 15,8% u poređenju sa sadašnjih 5,5% i Nemačka sa 15,1% u poređenju sa sadašnjih 5,4%.
Stariji od 65 manje materijalno ugroženi
Statistika pokazuje da su osobe od 65 godina i starije manje izložene siromaštvu, i u EU u proseku i u Srbiji. Ovaj rizik je u Srbiji znatno veći nego u EU za obe grupe stanovništva, i mlađe i starije od 65 godina.
Rizik od siromaštva i socijalne isključenosti u Srbiji iznosi 43,4% za mlađe od 65 godina i 35,7% za starije, a u EU 25,9 odnosno 18,2%.
U EU je rizik od siromaštva niži za starije od 65 godina u 20 zemalja, a šampion je Irska sa gotovo trostrukom razlikom, 13,3% za starije od 65 i 31,8% za mlađe, pri čemu slede Mađarska, Grčka i Španija.
U osam zemalja situacija je obrnuta, a stariji su u posebno nepovoljnom položaju u poređenju sa mlađima od 65 u Bugarskoj, Estoniji, Sloveniji i Hrvatskoj.
Riziku od monetarnog siromaštva izloženo je 17,3% mlađih od 65 u EU i 25,5% u Srbiji, kao i 13,8% starijih od 65 godina i 19,4% u Srbiji.
Najdrastičnija razlika između Srbije i EU beleži se u izloženosti teškom siromaštvu, što se definiše kao nemogućnost da se priušti četiri od devet potreba pout plaćanja računa i rata za kredit na vreme, dovoljno grejanje, nepredviđeni troškovi, kućni uređaji kao što su mašine za pranje, fiksni i mobilni telefon, kolor TV, meso ili drugi protein i sedam dana odmora van kuće. U EU je ovako definisanom teškom siromaštvu izloženo 10,2% osoba do 65 godina i 6,9% starijih, dok je u Srbiji procenat isti za dve starosne grupe i iznosi 26,9%. Po ovom pokazatelju Srbija je uporediva jedino a Rumunijom i Mađarskom, dok je u Bugarskoj stanje znatno lošije i oznosi 41,2% mlađih i 50,7% starijih od 65.
Napisala: S.V., preuzeto sa www.euractiv.rs
pdf [3 MB]
Napiši komentar