Vlada republike SrbijeVlada Republike Srbije

Jezici

Grantovi za siguran hleb u kući

Objavljeno 24.07.2015.

Marina Ćuk u prodavnici zdrave hrane za koju je sama osmislila, sašila i napravila detalje kako bi uredila enterijer

Marina Ćuk u prodavnici zdrave hrane za koju je sama osmislila, sašila i napravila detalje kako bi uredila enterijer

U Srbiji ne postoji zvanična, precizna statistika o broju samohranih roditelja i njihove dece. Procenjuje se da je oko 80.000 osoba koje se same brinu o potomcima i to u znatno većem procentu – majke. Ono što jeste evidentirano je trend povećanja razvoda. Svaki treći brak u Beogradu i svaki peti na nivou Republike završi se rastavom, te se može očekivati da će broj roditelja koji sami odgajaju decu rasti. Ne samo razvod, već i smrt supružnika, nezasnivanje bračne zajednice pre rođanja deteta, kasnija bolest ili invaliditet neki su od razloga što u znatno većoj meri muškarci prestaju da budu deo porodične zajednice i deca ostaju sama sa majkama.

Ono što nijedna metodologija ne može da izmeri jesu situacije u kojima se te žene nalaze u svakodnevnim izazovima. Opsluživanje svih potreba deteta: od spremanja obroka, pomaganja oko školsih obaveza, vaspitanja, vođenja domaćinstva, obezbeđivanje sredstava za život… Najčeše se suočavaju sa siromaštvom, jer je veliki procenat samohranih majki nezaposlen. Još više alarmira to što pojedine među njima bivaju otpuštene kada poslodavci saznaju da su ostale same sa decom. Jedno od pitanja na koje moraju da odgovore kada idu na razgovor za novi posao jete da li imaju decu. Kada je odgovor potvrdan, to postaje prepreka da budu zaposlene.

Fondacija “Ana i Vlade Divac”, u saradnji sa Udruženjem “Jelek” koje okuplja samohrane roditelje, uz finansijsku pomoć EU programa EIDHR obezbedila je podelu bespovratnih sredstava u visini od po 1.000 evra za 10 samohranih majki, kako bi se uposlile.

– U svakodnevnim kontaktima sa ranjivim delovima stanovništva, izbeglim i raseljenim, uočili smo da je mnogo majki koje su same, bez posla, višestruko diskriminisane. Svakodnevno nam se obraćaju i mame koje imaju posao, ali su to plate ispod svakog minimuma, kaže Ivona Gvozdenović, koordinatorka projekta.

Marina Ćuk (40) je izbegla sa Kosova i Metohije. Ostala je rano bez roditelja, a u sudbinskoj podeli životnih karata pre godinu i po dana ostala je i bez supruga, koji je preminuo posle iznenadne bolesti. Sa dve kćerke – mlađa je u tom trenutku imala četiri godine, a starija deset – bila je, kako kaže, očajna.

– Primanja nam se sastoje od 10.000 din. porodične penzije i dečijeg dodatka od oko 6.000 dinara. Sreća je što nismo podstanari. Ipak, moram da plaćam račune. Samo deci da kupim voće ili sladoled, da ih opremim za školu i vrtić, sve to iziskuje dodatni novac.

U tim teškim trenucima drugarica joj je rekla za konkurs Fondacije “Divac”. – Poslala sam prijavu početkom prošlog leta i nisam, da budem iskrena, ništa očekivala. U oktobru su me pozvali i rekli da je moja poslovna ideja o otvaranju prodavnice zdrave hrane ušla u uži izbor, priča nežna, svetlooka žena, sitnog stasa ali izuzetne energije.

Grantovi su usmerni na nabavku opreme, robe za započinjanje ili proširivanje sopstvenog posla, edukaciju...

Grantovi su usmereni na nabavku opreme, robe za započinjanje ili proširivanje sopstvenog posla, edukaciju…

U nameri da se zaposli i tako obezbedi egzistenciju za kćerke, pozajmila je novac od prijatelja, a grantom Fondacije nabavila deo robe, police, reklamni pano za radnju “Kadifica” u Zemunu.

– Počela sam da radim u novembru i ova radnja je moja sigurna karta za hleb u kući. U jednom tranutku bila sam očajna. Ili da sedim kod kuće i plačem i nastavim da tonem ili da se borim. Rešila sam ovo drugo, priznaje i dodaje da joj je veliki podsticaj što Fondacija stoji uz nju.

– Taj osećaj je dragocen. U jednom trenutku ostaneš potpuno sam, sa dvoje male dece, bez ikakve perspektive. Međutim, imam za koga da se borim. Ponekad je, ipak, potrebno neko da vam omogući podstcaj ili predah, iskrena je Marina.

Preostalih devet mama koje su dobile grantove iskoristile su ih za nabavku opreme za otvaranje radionica ukrasnih predmeta, pravljenje torti i kolača, kozmetičkog salona, knjigovodstvene agencije… Projektom su predviđene konsultantske usluge, ali i psihološka podrška.

Biljana Cakić iz Leskovca je mama trojice dečaka. Diplomu profesora za srpski jezik i književnost je stekla tek kada su sva trojica malo odrasla.

Posle razvoda ne samo da nije mogla da nađe posao u struci, već ni da radi ono što je radila u porodičnom poslu sa bivšim suprugom – vodila je fitnes klub i držala treninge.

– U braku sam bila duže od decenije i u porodičnom poslu radila sam sve. Od držanja treninga do poslovnih knjiga, spremanja teretane. Kada sam se razvela, niko me nije pozvao ni na razgovor za posao, jer znaju da imam troje dece. Za tri godine, samo dve nedelje sam bila na zameni u jednoj školi. Na Internetu sam videla konkurs Fondacije i poslala prijavu.

Biljana Cakić, fitnes instruktor, profesor srpskog jezika i mama trojice sinova  mališane uči da je važno živeti zdravo

Biljana Cakić, fitnes instruktor, profesor srpskog jezika i mama trojice sinova, mališane uči da je važno živeti zdravo

Ni ona, poput Marine, nije očekivala da će “proći”. Fondacija joj je pomogla da plati zakup i opremi salu u koju sada više od 20 dama redovno dolazi na Biljanine treninge. Najmlađa vežbačica aerobika je devetogodišnja devojčica, a najstarija ima 52 godine.

– Prvi trening koji sam održala kada sam otvorila svoj klub ne mogu da opišem. Iako sam imala pauzu i zdravstvenih problema, ja kao da sam dobila krila, priznaje uz osmeh Biljana. Sada je zaposlena, redovno plaća sve dažbine, sinovima može da priušti neophodno.

– Ovo je moja karta za bolje sutra, siguran posao koji mi omogućava da ne brinem da li ću deci moći da kupim hranu ili patike, iskrena je hrabra Leskovčanka.

Poučeni dobrim primerima, u Fonadaciji nastavljaju pomaganje samohranih roditelja. Uz pomoć individualnih donatora obezbedili su sredstva i u toku je konkurs za četiri samohrana roditelja sa juga Srbije koji će na ovaj način moći da se samozaposle.

Komentari

 
0

 Podeli

Napiši komentar

Unesite komentar


Ime


e-mail


website


Povezane vesti

Bilten o socijalnom uključivanju

Arhiv biltena o socijalnom uključivanju

Aktuelnosti > <

Kalkulator socijalnih davanja

Blog > <

Aktuelni dokumenti > <

Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji
Decembar, 2021 arrow right pdf [3 MB]
SILC u Republici Srbiji: Metodološki okvir i analiza izabranih pokazatelja siromaštva i nejednakosti
Decembar, 2021 arrow right pdf [2 MB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj osoba koje žive sa HIV
Decembar, 2021 arrow right pdf [305 KB]
E2E: Utvrđivanje institucionalnog okvira za uspostavljanje Nacionalne standardne klasifikacije zanimanja u Srbiji
Decembar, 2021 arrow right pdf [709 KB]
Analiza održivih modela za obezbeđivanje pristupa čistoj pijaćoj vodi, kanalizaciji i električnoj energiji stanovnicima podstandardnih romskih naselja u Republici Srbiji
Decembar, 2021 arrow right pdf [4 MB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj nacionalnih manjina
Decembar, 2021 arrow right pdf [174 KB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj migranata i tražilaca azila
Decembar, 2021 arrow right pdf [219 KB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj dece
Decembar, 2021 arrow right pdf [439 KB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj mladih
Decembar, 2021 arrow right pdf [456 KB]
Položaj osetljivih grupa u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji – položaj starije populacije
Decembar, 2021 arrow right pdf [307 KB]